Dr. Semir Bešlija: Već pet godina na listu lijekova za oboljele od karcinoma nije stavljen nijedan novi lijek
Kad su u pitanju citostatici, stojimo najlošije u regionu. Srbija je, recimo, krajem prošle godine na listu stavila 18 inovativnih lijekova.
"Na listi nemamo niti jedan lijek koji se počeo koristiti u zapadnom svijetu u 21. vijeku, a to je period najveće revolucije u onkologiji kada se i neke do tada neizlječive bolesti mnogo lakše liječe, da ne kažem da su izlječive. Mi smo nemoćni jer ne smijemo ulaziti u proces nabavke. Vijest da nema lijekova je aktuelna pet dana, a ta situacija traje više od 10 godina. Mi smo na prvoj liniji i pacijenti nas s pravom smatraju odgovornim, a kompletnu nabavku vrši Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH. U februaru od 60 lijekova nismo imali 15", ističe Bešlija.
Šef Klinike za onkologiju KCUS-a ističe da su BiH i Bjelorusija jedine zemlje na svijetu koje još uvijek nabavljaju lijekove putem tendera. Smatra i da se za novac iz Fonda solidarnosti može nabaviti znatno više lijekova, i to lijekova koji su kvalitetniji. I pored dobrih strana koje Fond uveo, a to je pitanje solidarnosti između kantona, jer je bez Fonda upitno kako bi najmanje tri kantona u FBiH nabavljala i osnovne onkološke lijekove za svoje pacijente, postoje vrlo jasni problemi koji zalaze kako u pitanje legislative javnih nabavki, tako i jasno odsustvo političke volje da ovo pitanje rješava resorno ministarstvo.
"Treba preispitati ulogu Fonda. Ako on ne ispunjava zadaću radi koje više od 70 ljudi prima platu, nema ni svrhe. Jedna od osnovnih stvari je kvalitet lijekova, a sistem na koji način se nabavljaju lijekovi je takav da jeftiniji prođe na tenderu. Mi imamo povećanje incidence na godišnjem nivou od 8 posto, a ukupna količina novca koji se izdvaja za liječenje malignih bolesti se već drugu godinu smanjuje. Ako sve to dozvolimo problem je u nama. Sve što se dešava i treba da se dešava jer nakon pet dana sve prihvatamo kao da je normalno", ističe naš sagovornik
Prema procjenama Internacionalne agencije za istraživanje karcinoma godišnje u BiH ima oko 10.000 novootkrivenih slučajeva, uz 26.000 pacijenata koji su oboljeli u posljednjih 5 godina. Od ove bolesti u BiH godišnje umre više od 6.000 ljudi. Hospitalni registar za rak, koji se vodi na nivou KCUS-a, bilježi trend godišnjeg povećanja broja novootkrivenih karcinoma od oko 8 posto. Šef Klinike za onkologiju je dva puta sastavljao listu lijekova za koje smatra da su neophodni, ali kaže da iz Federalnog ministarstva zdravstva nikada nije dobio odgovor. Prema njegovom mišljenju, na trenutnih 60 nužno je dodati još minimalno 15 lijekova.
"Evropsko udruženje za medicinsku onkologiju napravilo je članak u kojem lijekove za liječenje malignih bolesti dijele u dvije grupe. Jednu grupu čine lijekovi uz čiju je pomoć cilj izlječenje, a druga je namijenjena za produženje života. U prvoj grupi su slova A, B i C i lijekove pod A i B mora imati i Etiopija i smo blizu toga. U drugoj grupi su lijekovi koji daju nadu za izlječenje i oni su grupirani od 1 do 5. U kategoriji 4 i 5 su lijekovi koji imaju signifikantan utjecaj na preživljavanje pacijenata, ima ih 11 i moramo ih imati, a ako se ne stave na listu nemojte pitati mene zašto ih nema. Kad Evropska agencija za lijekove registrira lijek on se automatski nađe na listi u državama članicama EU. Takvih lijekova je sad 25, a mi ne smijemo ni pomisliti da ćemo ih nekada imati", ističe Bešlija.
Uspješno izlječenje 70 posto pacijenata
Iako je BiH jedina zemlja u Evropi koja nema plan ranog otkrivanja karcinoma dojke i grlića maternice, naš sagovornik tvrdi da ljekari na Klinici za onkologiju uspiju izliječiti 70 posto pacijenata.
"Mi radimo analizu kad je u pitanju karcinom dojke, 8 od 10 žena izliječimo. Imamo desetine žena koje s metastatskom bolesti žive godinama i to je uspjeh. Pacijenti imaju pravo da živi sa 10 metastaza ako im to omogućimo, ali bez ovih lijekova mi stagniramo. Pomažu nam klinička istraživanja i na osnovu toga je imuno terapija dostupna našim pacijentima, a ta istraživanja su sve strožija i sve teže uključujemo pacijente. Mi smo kao kuća regionalni lideri na tom polju i na Klinici se trenutno provodi 15 istraživanja, ali to nije dovoljno", navodi naš sagovornik.
Nedovoljan broj specijalista dodatni problem Klinike za onkologiju
U periodu od 2011. do 2015. godine Kliniku za onkologiju napustilo je 13 ljekara, a nije dodijeljena nijedna specijalizacija. Na Klinici trenutno radi 19 ljekara, a šef Klinike tvrdi da je za obim posla koji imaju potrebno najmanje 45 specijalista.
"Dva ljekara su otišla u prijevremenu penziju, dva u redovnu penziju, a ostatak je otišao u potrazi za lakšim i manje odgovornim poslom. Dnevno kroz Kliniku prođe 400 ljudi, 100 dobije sistemsku terapiju, 150 se zrači, 100 do 120 obavi kontrolu i između 40 i 60 ljudi prvi put bude pregledano radi planiranja terapije. Postoje mladi ljudi koji imaju interes da ostanu i da se bave onkologijom, ali idu jer im ne nudimo ništa. Poslao sam 100.000 dopisa i niko nije sjetio da da specijalizaciju. To nema veze sa KCUS-om. Ljudi su otišli, a ja nemam zamjenu. Ja radim posao specijalizanta prve godine da ne bi posao stao, ljudi rade 200 posto. Samo na Odjelu za medicinsku onkologiju dnevno ima 20 prijema i otpusta, to je više nego na svim internim odjelima na KCUS-u", ističe Bešlija.
Za korupciju je potrebno dvoje
Na pitanje o čestim spekulacijama o korupciji na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, naš sagovornik ističe da je u pitanju neopravdana generalizacija i da je problem dvostran.
"Kod mene nema korupcije. Koliko znam, a plaćen sam da znam, na Klinici toga nema, kod velike većine kolega toga nema. Za korupciju je, kao i za ljubav, potrebno dvoje, onaj koji nudi i onaj koji uzima. Tolerancija prema tome je nulta. Svašta možeš uraditi, ali ne možeš biti koruptivan. To je uvreda prema mom dignitetu i profesiji. Samo dobar čovjek može biti dobar ljekar, a ako ste koruptivni onda niste dobar čovjek", zaključuje Bešlija.
