Dr. Zildžić: Doza krvi se čuva 35 dana, a ljudi najviše krv daruju u hitnim situacijama
Ljubazno osoblje, doktori i tehničari Zavoda za transfuzijsku medicinu FBiH sa osmijehom dočekuju svakoga ko dođe u tu ustanovu kako bi dobrovoljno dao krv.
Odsjek za promociju davalaštva krvi često organizuje akcije dobrovoljnog darivanja krvi, u kojima učestvuju učenici završnog razreda srednjih škola, studenti, nevladini i vladin sektor, a u posljednje vrijeme sve više privatnih firmi rado se odaziva njihovom pozivu.
Potrebe za krvi, ipak, su velike. Doze krvi potrebne su za operacije, hroničnim bolesnicima, pogotovo onima sa hematologije koji koriste ne samo krv, već i plazmu i trombocite.
"Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH je veoma dobro opremljen. Naše osoblje ide na teren kada su organizovane akcije dobrovoljnog darivanja krvi, ali ljudi dolaze i u naše prostorije", kazala je za Klix.ba doktorica Ajša Zildžić.
Na sreću, do sada se nije desilo da ostanu bez zaliha krvi, međutim najteži period je ipak ljeto. Tada se vrlo često dešavaju nesreće, a zaliha krvi je mnogo manje jer ljudi odlaze na odmore, a studenti se vraćaju kućama.
Kako darovati krv
Krv može dati svaka punoljetna osoba, koja ne pati od hroničnih bolesti, oboljenja srca, krvi, bubrega, teže alergije, problema s vaskularnim sistemom, venama, arterijma...
"Kada osoba koja želi darovati krv dođe kod nas, najprije uzimamo podatke. Uzimajući krv iz prsta mjerimo nivo hemoglobina, koji je najbolji pokazatelj da li je osoba anemična ili ne. Postoji zakonom određena razina hemoglobina ispod koje čovjek ne smije da ti krv. Naime, muškarci kojima je hemoglobin ispod 135 ne mogu dati krv, a žene ne mogu dati krv ukoliko im je hemoglobin ispod 125", kazala je dr. Zildžić.
Istakla je da svaki darivalac prođe kratki ljekarski pregled i intervju. Upravo zahvaljujući tom kratkom pregledu nerijetko neki darivaoci krvi otkriju da imaju problema sa pritiskom ili neku drugu bolest.
"Osoba koja želi dati krv mora biti zdrava. Zbog toga radimo krtaki intervju kako bismo utvrdili da li osoba ima neuredan seksualni život i da li je putovala u zemlje gdje je veći rizik od obolijevanja od određenih bolesti", navela je dr. Zildžić te objasnila kako se krv dalje testira:
"Tokom darivanja krvi uzimaju se dvije epruvete. Jedna ide na aparat koji određuje krvnu grupu, iako mi to uradimo i ranije uzimajući uzorak krvi iz prsta. Zatim se radi screening koji služi za određivanje da li eventualno kod nekog postoje antieritrocitna tijela, kojih kod zdravog čovjeka nema. U slučaju da budu pronađena ta se krv ne koristi. Također, jedna epruveta se šalje na serologiju, kako bi se krv testirala na hepatits B, C, sifilis i sidu."
U slučaju da je osoba pozitivna na neku od tih bolesti ona biva obaviještena.
Ljudi koji daju dio sebe da bi spasili druge
Doktroica Zildžić je istakla da je jako malo ljudi koji u Zavod dolaze samoinicijativno. Ali, oni koji to čine do sada su krv darivali 50, 60 pa čak i preko 100 puta.
"Postoje ljudi koji vrlo rado daruju krv, koji znaju šta to znači i koji su svjesni da time spašavaju nečiji život. Ipak ima i onih koji su vrlo osjetljivi na to i koji uvijek nađu razlog zašto to da ne učine. To su uglavnom ljudi koji imaju negativni stav i nastoje da ga prošire i na druge", kazala je dr. Zildžić, istakavši:
"Naši darivaoci su divni ljudi koji faktički daju dio sebe za nekog drugog. Oni nikada ne pitaju kome ta krv ide. Ovdje dolaze s razlogom i voljom da pomognu."
Treba li nastaviti davati krv, ako jednom to učinite?
Dr. Zildžić je navela da je sa zdravstvene strane jako dobro darivati krv, kako bi se krvne stanice obnavljale. Muškarcima je dozvoljeno da krv daju svaka tri, a ženama svaka četiri mjeseca.
"Ne postoji opasnost od navikavanje na darivanje krvi, ali postoji neka psihološka ovisnost. Ljudi dođu, daruju krv i jako dobro se osjećaju nakon toga. Osjećaju da su nekome pomogli i njihovo rasploženje se popravi", istakla je dr. Zildžić, dodavši da ne postoji nikakva zdravstvena opasnost ukoliko prestanete darivati krv, odnosno da nije istina to da ukoliko jednom darujete krv morate nastaviti to činiti.
Krv može stajati samo 35 dana
U posebnim frižiderima u laboratorijama u Zavodu čuva se krv, trombociti i plazma. Jedna doza krvi može stajati maksimalno 35 dana.
"Doza trombocita može stajati pet dana, dok plazma koja se dobije izdvajanjem od eritrocita zamrznuta može stajati do dvije godine", rekla je dr. Zildžić.
Kada se dese neke teške nesreće obično se organizuju hitna darivanja krvi. Tada se prijavi jako mnogo ljudi.
"Ljudi ne vole da razmišljaju o bolesnima, ali kad se konkretno nešto desi oni se organizuju. Naši ljudi su spremni da pomognu, ali problem je što se to ne dešava kontinuirano. Trebamo biti svjesni činjenice da je bolest prisutna i da su potrebe za krvlju stalne. Nesreće se dešavaju, a ima i jako mnogo bolesnih ljudi koji ma je potrebna krv - lijek koji se ne može napraviti i zamijeniti", kazala je dr. Zildžić u razgovoru za Klix.ba.
Proces darivanja krvi traje najviše 10 minuta, vedri i dobrodušni ljekar i tehničari svakog darivaoca oraspolože, a, svako ko daruje krv, osjeća se ponosno i ispunjeno jer zna da je uradio dobro djelo i uz to nešto dobro za svoje psihičko i fizičko zdravlje.
Navijači iz Mostara uz Hrvatsku u Glasgowu, potvrdio je to transparent uz šahovnicu
