"Mi smo danas jednoglasno usvojili smjernice o vođenju pregovaračke politike predstavnika Hrvata s predstavnicima druga dva naroda, odnosno s predstavnicima parlamentarnih stranaka u Bosni i Hercegovini, o izmjenama i dopunama Izbornog zakona, kada je riječ o izboru članova Predsjedništva, Doma naroda te Gradske uprave Grada Mostara", kazao je Dragan Čović.
Čović je dodao da se po pitanju izbora za članove Predsjedništva definirao jedan model kao osnovni za pregovore te da su sagledani ostalih pet ili šest modela. Usvojeni prijedlog je obvezujući za pregovarače.
"Kad se govori o Domu naroda dogovorena su dva modela kako izabrati 17 predstavnika sva tri naroda i sedam predstavnika ostalih, naravno sve se odnosi za Federaciju. Ide se s pretpostavkom da će se u ovakvim političkim okolnostima teško promjeniti Ustav Bosne i Hercegovine, što znači da se trebamo držati trenutnog okvira da provedemo presude Ustavnog suda BiH kad je riječ o konstitutivnosti", dodao je Dragan Čović te napomenuo da su usvojene i smjernice za pregovore za Grad Mostar, ali nije specificirao koje su to.
Tri grupe općina za izbor članova Predsjedništva BiH iz Federacije
Na pitanje medija Čović je pojasnio da se prijedlog modela za izbor članova Predsjedništva BiH iz Federacije sastoji iz podjele na tri grupe općina.
"Jedan prostor su općine sa dominatno hrvatskom većinom, dvotrećinskom i višom, drugi su općine sa bošnjačkom većinom i treći su one općine koje ne zadovoljavaju taj kriteriji", pojasnio je Dragan Čović.
Hrvatskog člana Predsjedništva biralo bi se najkvalitetnijim zbirom glasova iz grupe općina sa hrvatskom većinom uvećan za ovaj zajednički dio, isto i za izbor bošnjačkog člana Predsjedništva.
Ne mora svaki kanton dati predstavnika svakog konstitutivnog naroda
Kod izbora Doma naroda osnova je popis stanovništva iz 2013. godine i struktura stanovništva po kantonima.
"Do sada je svaki kanton morao dati Bošnjaka, Srbina i Hrvata, a naš stav je da to ne treba više da bude tako. Ako u nekom kantonu nema predstavnika nekog konstitutivnog naroda, onda nema ni obaveze da taj narod bude zastupljen iz tog kantona", pojasnio je novi model Čović.
Kriza se stalno njeguje
Dragan Čović prokomentarisao je i aktualnu političku krizu poslije zadnjih dešavanja.
"Kriza je krajnje ozbiljna i neko je njeguje kao takvu, vidjeli ste jučerašnju sjednicu Predsjedništva BiH, ali i retoriku poslije. Mi smo i ranije imali krize u funkcionisanju vlasti na pojedinim nivoima, ali nismo imali ovakve slike. Uvjeren sam da žurno moramo izaći iz ovakve situacije, ali to neće biti lako, odgovorio je "Čović.
Čović je napomenuo da će najvećih problema biti u Parlamentarnoj skupštini BiH, jer tamo ne postoji klasična većina i da se glasa shodno interesima određenih političkih stranaka.
Nije moglo proći i bez direktnog pitanja oko Čovićeva komentara na zahtjev za reviziju presude suda u Haagu.
"Bez obzira šta jedan narod misli o stradanjima u ratu, o tome sud treba da donosi svoja stanovišta i naši sudovi, koje treba bezrezervno podržavati. Ne može se otići u ime Bosne i Hercegovine, danas razgovarati, u ime jednog naroda, pravimo jednu nevjerovatnu političku grešku. Mislim da to nije trebalo uraditi na ovaj način, ako se željela podnijeti revizija to se moglo uraditi na jedan drugačiji način, sistemski način. Ovako je ispalo da je to uradila jedna osoba, jedan narod", prokomentarisao je Čović, napominjući da su ovo jako osjetljive teme.
Po pitanju izlaska iz vlasti na državnom nivou predstavnika iz Republike Srpske, Čović je rekao da ne vjeruje da će se to desiti, jer se niko neće lako odreći pozicija koje je teško izborio.
