Intervju / Dragan Lukač: Mogu me smijeniti jedino fizičkom likvidacijom, a imao sam i takvih prijetnji

Gospodine Lukač, cijeli svoj radni vijek profesionalno ste vezani za policiju. Uskoro ćete se penzionisati... Šta biste poručili mlađim kolegama, kako u ovom tranzicionom beznađu, koje ne kani proći, balansirati između političkih pritisaka i profesionalnih izazova?

Kad je riječ o balansu političkih zahtjeva, bilo političkih stranaka ili politike u cjelini, i obavljanju policijskih poslova - mislim da ne bi trebalo praviti nikakav balans. To ne kažem zato što mislim da se policija treba oglušiti na političke poruke. Ali posao policije ili policijskog službenika isključivo mora biti rađen profesionalno i isključivo u okviru zakonskih propisa. Izlazak u bilo kojem slučaju izvan tog okvira neće remetiti samo rad policije, nego se rad tog službenika ubuduće više neće moći vratiti u stari kolosijek. Mora biti isključivo profesionalan odnos i isključivo u okviru onoga što zakon definira. To je jedini ispravan odnos za rad i ponašanje policijskih službenika.

Što opet ne garantuje da se neće(te) naći na meti političkih pritisaka?!

Ukoliko čovjek radi ovaj posao profesionalno i zakonito sasvim je razumljivo da će se naći u fokusu djelovanja politika ili pojedinaca iz političkog miljea, kojima taj i takav rad iz određenih razloga ne odgovara. Rukovodeće pozicije policije su veoma zahtjevne, osjetljive i stresne. Vrlo se teško oduprijeti takvim nastojanjima da onemoguće profesionalan rad.

Dario Krezić, savjetnik hrvatskog člana Predsjedništva Dragana Čovića, oteo je i pretukao izvjesnog Marija Markotu 2015. godine kako bi ga prisilio na šutnju o davanju mita za zaposlenje. Federalna uprava policije je taj slučaj istraživala... Je li Dragan Čović zbog toga tražio vašu smjenu na sastanku s čelnicima SDA i SBB-a u Mostaru?

Ja ne znam je li Dragan Čović iz tih, ili nekih drugih razloga tražio moju smjenu... Mi jesmo radili taj predmet. Ta osoba koja se nalazi na poziciji savjetnika člana Predsjedništva je bila predmet obrade Federalne uprave policije u vezi s tim slučajem. U okviru istraživanja tog slučaja smo podnijeli kaznene prijave tužilaštvu u Mostaru, za veći broj osoba, među kojima je i Dario Krezić.

Uz ostalo ste i zbog toga zasmetali gospodinu Draganu Čoviću?

Ne mogu ni potvrditi, ni demantirati da taj slučaj ima neke veze sa zahtjevima koji dolaze u vezi s mojom pozicijom. Moguće, ali nemam nekih konkretnih dokaza.

Po političkim kuloarima se priča da će SDA žrtvovati vašu poziciju kako bi sačuvali mjesto direktorice KCUS-a Sebije Izetbegović. Možemo li dobiti vaš komentar s tim u vezi?

Ta nagađanja, te dvije relacije, ne stoje. U bilo kojem smislu. U potpunosti su neutemeljena. Ta priča o smjeni, uklanjanju na bilo koji način nije realna. Izuzev neke fizičke likvidacije - a bilo je i takvih prijetnji iz određenih mafijaških krugova što sam ih spominjao. Sve u cilju da se spriječe neke istrage. Oni misle da će istrage o njima stati ako ode Dragan Lukač. Doći će neko drugi umjesto mene i te istrage će biti nastavljene. Izuzev da ovdje bude doveden neko ko je u funkciji takvih struktura, a ja se nadam da do toga neće doći.

Ukoliko se predsjednici stranaka i dogovore za takvo nešto, pitam se kako to realizirati. To je nemoguće zato što je ovo potpuno nezavisna pozicija koju ne postavlja politika. Ja imam pravosnažnu sudsku presudu koja je potvrdila moje imenovanje na ovu poziciju s mandatom od četiri godine. Takvu presudu je nemoguće ignorisati. Sve je moguće, ali onda bi to značilo rušenje kompletnog pravnog sustava. Anarhija u kojoj svako može napraviti šta hoće.

Moj mandat ističe 7. decembra 2018. godine. To hoću li ja ostati do kraja mandata zavisi od mog zdravstvenog stanja. Ja vjerujem da hoću.

Prijeti li gospodinu Draganu Čoviću to da će se neka istraga dotaći i njega?

Neki političari s vremena na vrijeme iskazuju zabrinutost da policijski organi za njih iskazuju neko posebno interesovanje. To nije način našeg rada i razmišljanja. Mi ako radimo konkretno krivično djelo ili konkretan kriminal, nas ne zanima ime. Nas zanima ima li dovoljno dokaza da se ta osoba procesuira. Bez obzira na ime, ili bilo šta drugo. Oglašavaju se pojedini političari pa kažu da ih pratimo, da radimo nešto protiv njih. Istina je da je jedan dio tih političara svojedobno bio predmet istraga. Malo ih je osuđeno, nažalost.

Federalna uprava policije ne vodi nikakvu istragu, niti ima predmet u radu kojim su obuhvaćeni Dragan Čović ili Fahrudin Radončić, Milorad Dodik ili neko drugi. Ja na ovaj način ne želim da pošaljem poruku da ti ljudi mogu mirno spavati. Takva istraga može da se pojavi, što ne bi uopće bilo čudno. Ne možemo imati nedodirljivog. Svako treba da vodi računa da ne bude predmet policijskih istraživanja.

U ovom momentu nijedno od tih imena nije predmet istraživanja bilo koga. Stvar je takva kakva jeste.

Već ste ranije govorili o profilima kriminalaca visokog ranga koji djeluju na prostoru BiH, a za koje ni sami niste vjerovali da mogu postojati na ovom podneblju. Jesu li oni povezani s pljačkom banke koja se dogodila u Širokom Brijegu 2010. godine?

Pljačka se desila na prostoru općine Široki Brijeg, a mogla se desiti bilo gdje. Ti kriminalci koje sam ja izdvojio u kontekstu visokog nivoa, su s puno šireg prostora jugoistočne Bosne i Hercegovine. Konkretno, radi se o prostoru Srednjo-bosanskog kantona, Zapadno-hercegovačkog, Hercegovačko-neretvanskog pa i Sarajevskog kantona. Oni primjenom klasičnih mafijaških metoda vrše vrlo ozbiljna krivična djela i to u jednom dužem vremenskom intervalu. Posljednjih 10-15 godina. Oni moraju biti predmet interesovanja policijskih organa i sigurnosnih struktura u cjelini, kao i organa pravosuđa.

O kakvim djelima je riječ?

Od oružanih razbojništava, reketa, ucjena, krađa vozila, krivičnih djela u vezi s opojnim drogama... To je jedna vrlo široka lepeza vrlo ozbiljnih krivičnih djela u kontekstu organiziranog kriminala. Kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova nisu u dovoljnoj mjeri ni organizirana, niti kadrovski i materijalno-tehnički osposobljena da se mogu nositi s takvom vrstom kriminala i s takvim profilima kriminalaca. Sve to skupa traži uključivanje ne samo FUP-a, nego i SIPA-e, OSA-e itd. Njihov kriminal je do te mjere ozbiljan da traži uključivanje jednog kredibilnog sigurnosnog segmenta u BiH, a samim tim i adekvatnih pravosudnih organa da bi se ti ljudi priveli zakonskim mjerama.

Ima li, konkretno u tom slučaju, poveznica s političkim strukturama?

Svi nositelji organiziranog kriminala nastoje uspostaviti relaciju s nositeljima javnih funkcija, s nositeljima funkcija u državnim organima, u organima pravosuđa, politici... To su načini da kriminalci takvog ranga naprave jedan samozaštitni kišobran u uvjetima da budu otkriveni i uvjetima da ne bi bili procesuirani. Nije to nama ništa nepoznato. To je jedna od temeljnih odrednica organiziranog kriminala, koja se koruptivnim elementima ispoljava prema nositeljima javnih funkcija i ljudima koji su u organima državne vlasti.

Šta je sa istragom glede pljačke novca iz UniCredit banke 2010. godine?

Istraga je dosta napredovala. Problem je veliki protok vremena i teško je doći do konkretnih dokaza. Ali, ja sam zadovoljan tokom te istrage i siguran sam da ćemo u dogledno vrijeme biti u situaciji da se to rasvijetli.

To je bio novac UniCredit banke koji je bio u transportu za zagrebačku banku, iz Mostara za Zagreb. On je na tom putu opljačkan, na području općine Široki Brijeg. Ima takvih pljački puno, nije ona jedina. Međutim, ona je bitna po iznosu otuđenog novca. U tom smislu to je najveća pljačka koja je ikad izvedena u BiH, a otuđeno je blizu 7 miliona i 350 hiljada KM. Ona mora biti predmet interesovanja svih subjekata pravne države. Ne samo da se otkriju izvršitelji, nego da djeluju prevetivno i na druge potencijalne izvršitelje.

Može li doći do zastare?

Ne može, zastara je još uvijek daleko vremenski. To nije problem. Da biste optužili nekog za takvo djelo, morate imati konkretne dokaze. Sve u svemu, dosta sam optimističan, to ide u pozitivnom smjeru. Jučer sam održao sastanak s timom istražitelja koji sam formirao i koji radi na tom predmetu. Ima tu jedan segment koji ide prema vani, koji nas usporava. Kompletno obeštećenje tog iznosa je isplatilo Croatia osiguranje u Zagrebu, odmah nakon podnesenog zahtjeva. Određene provjere koje vršimo gore zahtijevaju određene pravne procedure i dosta to sporo ide. A taj nam je segment bitan da stvorimo cjelokupnu sliku o tom slučaju.

Jeste li zadovoljni rezultatima rada Federalne uprave policije?

Rezultati za 2016. godinu su najbolji rezultati koje je Federalna uprava policije ikad napravila. To nije beznačajan podatak i ja ga nisam prepoznao u medijima. Ovi ljudi ovdje rade vrlo marljiv posao. Građani mogu imati puno povjerenje u policiju i možemo odgovoriti na svaki sigurnosni izazov. Prošle godine u Bosni i Hercegovini nije izvršeno nijedno djelo terorizma, nije to samo po sebi došlo. Budite sigurni da je tu veliki doprinos policije.

Neki stručnjaci su skeptični glede pozitivnih rezultata rada Federalne uprave policije za 2016. godinu, iz razloga što već dvije godine ne postoji Nezavisni odbor pri Parlamentu Federacije BiH, a samim tim nema ko da ocijeni rezultate rada. Kako gledate na to?

To su samoimenovani eksperti, razni stručnjaci. Oni sebi uzimaju za pravo da se kao eksperti oglašavaju, naprimjer, za terorizam. Ja te ocjene, generalno gledajući, uzimam s rezervom. Tako je i kad je riječ konkretno o slučaju rezultata rada FUP-a za 2016. godinu. Ali nisam to upratio, ne znam.

Neki političari se jesu oglašavali s tim u vezi, zastupnici u Parlamentu Federacije BiH. Oni imaju osobne interese za to. Neki od njih su bili predmet istraživanja FUP-a.

Mislite konkretno na Nermina Nikšića?

Ne bih sad imenovao, ali razni ljudi su se oglašavali. Ne mislim ni na jednog pojedinca konkretno.

O čemu je zapravo riječ?

Najrelevantniji pokazatelj tog rada je ono što je urađeno. Oni verificiraju je li nešto urađeno dobro ili loše. Naši izvještaji o radu, oni u sebi ne sadrže samo statističke podatke. To sve nedvojbeno govori o rezultatima rada. To su sve meritorni pokazatelji rada.

To što Nezavisni odbor ne postoji, koji prati i ocjenjuje rad direktora Federalne uprave policije, niti je do mene kao direktora, niti je do ovog organa. Meni treba taj Nezavisni odbor zato što ću biti puno sigurniji u svom radu ako on postoji. Ali ne biram ja Nezavisni odbor, to je stvar onih koji govore da on ne postoji. Znači, stvar je to ljudi u Parlamentu. Ja bih volio da su ga formirali prije dvije godine.

Nezavisni odbor, ukoliko su u njemu ljudi izabrani po zakonu, je korisno tijelo i djeluje kao korektor rada svakog policijskog organa. Ja taj Nezavisni odbor informiram onako kako to zakon predviđa: svaki mjesec im dostavljam izvještaj. Isti takav izvještaj dostavljam i Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova. U Parlamentu Federacije te izvještaje zaprima sekretar tog Nezavisnog odbora, profesionalni službenik. Na taj način je Parlament u potpunosti informiran o radu Federalne uprave policije. Ja tu nemam nikakve dvojbe. Direktor FUP-a za svoj rad odgovora Vladi i ministru, a ne Parlamentu.

Ne vidim šta je problem. Problem je što bi neki pojedinci htjeli nešto drugo.

Kakav je odnos Federalne uprave policije s kantonalnim tužilaštvima, prevashodno s Tužilaštvom Kantona Sarajevo. U posljednje vrijeme kantonalna tužilaštva često angažuju SIPA-u, zašto ne FUP!?

Federalna uprava policije, odnosno Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova, je entitetski organ. Kao takvom, partner u pravosuđu bi trebalo da mu bude Federalno tužilaštvo, odnosno Vrhovni sud Federacije. Kad sam prvi put bio direktor ove institucije, 2001. godine, isključivo smo podnosili prijave Federalnom tužilaštvu.

Izmjenama određenih zakona 2006. godine kompletna problematika prepuštena je kantonalnim tužilaštvima. Mi u posljednjih 10 godina za tužiteljske partnere imamo kantonalna tužilaštva s kojima radimo kompletnu problematiku. Manji broj predmeta radimo s Tužilaštvom BiH. To su krivična djela s međunarodnim elementima. U okviru 10 tužilaštava najveći broj predmeta imamo s Tužilaštvom KS, zato što je najveći broj krivičnih djela koja se ovdje obrađuju u vezi s radom federalnih organa, ustanova federalnog karaktera itd.

To bi sve trebalo raditi u saradnji s Federalnim tužilaštvom. Tu je napravljenj jedan iskorak u posljednje tri godine, kada je osnovan poseban odjel pri Vrhovnom sudu Federacije BiH. To je veoma pozitivno. Međutim, otkako je taj zakon donesen čeka se na njegovu implementaciju. Tako da čekamo da se to stavi u funkciju. To je jedan mehanizam koji bi bio upotrebljiv u borbi protiv organiziranog kriminala i svega onoga što je problem u našem društvu. Ne znam koji su razlozi odugovlačenja da to počne raditi. Nadam se da će to biti napravljeno do kraja godine.

S Tužilaštvom KS radimo jedan veliki broj predmeta, vrlo ozbiljnih. Ima puno djela korupcije, organizovanog kriminala. Takvi slučajevi zahtijevaju velike kapacitete pa nas zadržavaju da ne možemo raditi neke druge predmete. Pored Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu, veliki broj predmeta radimo s tužilaštvima u Tuzli, Zenici, Travniku, pa donekle i Mostaru.