Dragan Markovina: U BiH se uvijek gleda kako je nama, a nikad kako je onima s druge strane

Dragan Markovina, historičar, intelektualac i ljevičar iz Splita, bio je jedan od uvodničara u raspravu o Böllu i njegovom životnom djelu.

"Mene zanima paralela između djelovanja intelektualca u njegovo vrijeme i danas, posebno kako je u njegovo vrijeme poslije Drugog svjetskog rata bilo moguće suočavanje s prošlošću, a koje danas kod nas ipak nije moguće. Druga paralela je o našim današnjim intelektualcima i njihovoj nezavidnoj poziciji", izjavio je Markovina.

Suočavanje u postratnoj Njemačkoj bilo je moguće, smatra Markovina, zbog zrelosti njemačkog društva i pored "najvećeg dna" koje je to društvo ranije doživjelo jer je uslijedila katarza.

"Naša društva nemaju ni minimum zrelosti da se suoče sama sa sobom, a onda da vide i drugoga. U Bosni i Herecogovini se uvijek gleda kako je nama, a nikad kako je onome s druge strane. Na taj način nećemo nigdje stići. Intelektualci kod nas koji su slični Heinrichu Böllu su marginalizirani, egzistencionalno su vrlo ugroženi, često i fizički", zaključio je Dragana Markovina.

Marion Kraske, direktorica Fondacije Heinrich Böll za Bosnu i Hercegovinu, Albaniju i Makedoniju, kazala je kako se Böll uvijek stavljao u poziciju onih koji su u manjini te se kritički obračuvano s vlasti.

"Njemačka nije uvijek bila razvijena, stanje poslije Drugog svjetskog rata je bilo takvo da možemo mnogo paralela povući sa sadašnjim stanjem u BiH. Najbitnije je da se Böll uvijek zalagao za individuu, a ne za društvo ili narod", kazala je Kraske.