Drinsko jezero puno otpada: Ekološka katastrofa koja traje i za koju niko ne odgovara
Na cijelom potezu od Međeđe do HE Višegrad situacija je, tvrde, slična, a samo na tom potezu je oko 40 vikend kućica. Osim što su prijetnja za sve, prizori smeća u jezeru nisu nimalo ugodni, a pecati ribu u plutajućem otpadu izgleda nevjerojatno.
"Cijelo ljeto su problemi deponije, posebno na ušću Lima na Brodaru, pluta otpad, zatvorena je brana i rijetko jer puštaju da teče, a kad proteče onda je koncentracija otpada na lančanicama na brani. Oni bi trebali da čiste redovno, i kad čiste dva dana nema smeća, ali problem je što oni nikako ne čiste. Optužuju Srbiju, ali nama iz Lima ne dolazi smeće, već Drinom ide u Lim, kad krenete prtema Priboju možete vidjeti, jer i tamo bi bila smećo", tvrdi mještanin Brodara.
Smatra da je za cijeli problem najodgovornija HE Višegrad.
"Oni su najodgovorniji, čiste dva dana kad snima televizija, zimus će opet biti problem. Njima kad lančanica pukne oni moraju očistiti, ali lančanice vraćaju vodom smeće i ono samo cirkulira i to je najveći problem. Ja ovdje dolazim deset godina, ljudi se i ne žale, niko ništa. Ovi samo prebacuju lopticu na Srbiju", kaže mještanin Brodara koji se javio Klixu.
S druge strane Dejan Furtula, iz Višegradskog udruženja Eko centar, kaže da je stanje na lančanici u blizini HE na Drini prilično dobro, te tvrdi da su radnici HE skoro čitavu godinu dana čistili plutajući otpad.
"Ali vidimo da toga još dolazi i iz Lima i gornjeg toka Drine. Tim Eko centra redovno obilazi jezero i snima kretanje otpada. Trenutno jak vjetar vraća otpad uzvodno pa se on može vidjeti na raznim lokacijama, ali sve to sa većim dotokom vode dođe opet do Višegrada. Nažalost niska je ekološka svijest stanovništva, a problem čini otpad i iz ruralnih sredina", kaže Furtula.
Problem plutajućeg otpada u Drinskom jezeru traje dvije decenije, a u posljednje tri godine stanje je poprimilo razmjere ekološke katastrofe.
"U Višegrad stigne između 10.000 i 15.000 kubnih metara raznog otpada. Nažalost, javnost malo toga zna šta je dogovoreno na sastancima ekoloških ministarstava tri države koji se sastaju na polugodišnjem nivou", tvrdi Furtula.
Ističe da se osim redovnog čišćenja Lima i Drine, ništa nije poduzelo na uklanjanju deponija koje se nalaze na obalama rijeka.
"Eko centar je pozvan da bude dio EU projekta INTERREG TIDY UP, a on se bazira na čišćenju otpada na HE u slivu rijeke Dunav. Jedini smo partner iz BiH u ovom projektu, a problem nam predstavlja što finansijeri ovog projekta traže učešće od 20 posto za dvogodišnje aktivnosti. Nažalost mi kao neprofitna organizacija nemamo novac uopšte, a i nismo mogli da dobijemo podršku ministarstva i nadređenih ustanova jer oni imaju planirane godišnje budžete. Od sredstava je planirana kupovina još dvije lančanice koje bi bile postavljene u gornjem toku Drine i na Limu kod Rudog. Želimo to iz razlog što svi govore da otpad ne dolazi od njih pa bi postavljanjem tih lančanica uvidjeli odakle otpad najviše dolazi, a samim tim i rasteretiti općinu Višegrad. Bolje da svi čiste, nego da sve spada na općinu Višegrad", kaže Furtula.
Katastrofalni prizori plutajućeg otpada u rijeci Drini ponovo su početkom godine obišli cijeli svijet. Nažalost spore su reakcije nadležnih da ova slika konačno postane prošlost.
"Mi smo snimili preko 20 reportaža za razne TV i tražili pomoć od međunarodnih organizacija. Sigurno da niko ne želi gledati i uživati u tim prozorima. Mi gotovo da gornje jezero i ne koristimo što je dodatna šteta posebno osvrćući se na turizam koji je nemoguće organizovati ako vam toliko otpada pluta rijekom. Drina je bogata ribom, ali upitno je stanje kvaliteta ribljeg fonda i same vode iz rijeke jer analize nisu rađene nekoliko decenija. Možda HE na Drini to radi, ali oni to ne rade transparentno. Eko centar traži sredstva za te analize koje nisu nimalo jeftine, a radit ćemo sve parametre", ističe Furtula.
Smatra da su za ovakvu situaciju apsolutno odgovorni svi u lancu, od države do pojedinca.
"Treba napraviti generalni plan izgradnje regionalne deponije za Podrinje, on već postoji, ali se malo uradilo po tom pitanju jer ni jedna općina ne želi regionalnu deponiju na svojoj teritoriji. Također upravljanje otpadom je na lošem nivou. Dok zemlje EU koriste otpad za mnoge stvari kod nas on završi potpuno neiskorišten. Mi smo u posljednjih 10 godina mnogo puta čistili rijeku i obale i mislim da smo izvadili nekoliko hiljada kesa otpada, ali nažalost zbog nedostatka finansiranja i mogućnosti transporta do najbližeg reciklažnog centra taj otpad opet završi na deponiji u Višegradu koja ne može da primi tolike količine otpada koje svake godine dođu u Višegrad. Stvarno želim i pohvaliti radnike HE na Drini, jer oni jedini čiste Drinu već dvije decenije. Nimalo lak i zdrav posao", zaključuje Furtula.
