Tokom rasprave o navedenim zakonskim prijedlozima, Nović je ponovio stav srpskih delegata da postoje ustavni osnov za oba ova zakona i osnov za prihvatanje njihovih principa.
"Ostajemo pri svojim prijedlozima", dodao je Nović.
Podsjećajući da Predstavnički dom nije podržao identične zakonske prijedloge, član Ustavnopravne komisije i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Bariša Čolak rekao je da je nakon toga očekivao da će ih predlagač povući iz procedure u Domu naroda.
Čolak smatra da oba ova prijedloga zakona imaju ustavni osnov.
"BiH konačno treba da donese zakon o Ustavnom sudu", rekao je Čolak uz ocjenu da dio Prijedloga zakona o Ustavnom sudu koji se tiče pravila rada treba uskladiti sa Ustavom BiH.
Iako za predsjedavajućeg Komisije Halida Genjca nije sporan ustavni osnov za Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH, on je iznio zamjerke na više predloženih odredbi, posebno kada je u pitanju propisivanje nadležnosti ovog suda.
"Nije navedeno da li će Ustavni sud odlučivati o usaglašenosti entitetskih ustava sa Ustavom BiH, što je propisano Ustavom", naveo je Genjac, koji smatra da Prijedlog zakona o izmjeni Krivičnog zakona nema ni ustavni osnov.
Komisija je odvojeno glasala o usaglašenosti predloženih zakona sa Ustavom BiH i pravnim sistemom BiH.
Da su Prijedlog zakona o izmjeni Krivičnog zakona i Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH usaglašeni sa Ustavom BiH glasali su hrvatski i srpski članovi, a protiv su bili Bošnjaci, dok su za usaglašenost sa pravnim sistemom BiH glasali samo srpski predstavnici, zbog čega će Domu naroda biti upućen negativan izvještaj Ustavnopravne komisije o ova dva zakona.
Navedeni zakoni su na dnevnom redu sjednice Doma naroda koja je zakazana za četvrtak, 16. jun.
Prijedlogom zakona o Ustavnom sudu BiH predviđa se da strane sudije u Ustavnom sudu ustupe mjesta domaćim, a Prijedlogom zakona o izmjeni Krivičnog zakona BiH traži se brisanje odredbe koja se odnosi na pravno sankcionisanje u slučaju neizvršavanja konačnih odluka Ustavnog i Suda BiH.
Navedeni zakonski prijedlozi bili su na dnevnom redu prošle sjednice Doma naroda, 27. maja, kada je odlučeno da oni budu vraćeni na ponovno razmatranje Ustavnopravnoj komisiji, koja je još u februaru, glasovima hrvatskih i bošnjačkih članova, dala negativno mišljenje za principe predloženih zakona.
Predstavnički dom je, nakon dva negativna mišljenja njihove Ustavnopravne komisije, obustavio proceduru za oba ova zakonska prijedloga, čije su usvajanje inicirali predstavnici Republike Srpske u Parlamentarnoj skupštini BiH nakon što je Ustavni sud glasovima bošnjačkih i stranih sudija donio odluku da obilježavanje Dana Republike Srpske 9. januara nije u skladu sa Ustavom.
U Predstavničkom domu tom prilikom usvojen je zaključak kojim se Kolegijum ovog doma zadužuje da predloži odluku o formiranju interresorne radne grupe u kojoj bi bili članovi oba doma i sudije Ustavnog suda BiH, a čiji bi zadatak bio da predloži rješenje u vezi sa izborom stranih sudija u Ustavni sud.
Ovaj prijedlog treba da razmatra Zajednički kolegijum Predstavničkog i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
