Državna imovina je ugrožena i u FBiH: Kako neustavno djeluje vlast u Širokom Brijegu i Orašju
Apelacija se tiče odluke Skupštine ZHK-a od 2018. godine kojom se namjeravalo utvrditi pravo vlasništva nad nekretninama u korist tog kantona, a koje su upisane u zemljišnim knjigama općinskih sudova Ljubuški i Široki Brijeg kao državno ili društveno vlasništvo ili općenarodna imovina ili na ime bilo kojeg nositelja kako stoji u pojedinim izvadcima, BiH zemaljski erar, državni erar u Kraljevini Jugoslaviji ili Nezavisne države Hrvatske, kao i onih nekretnina koje nisu upisane u zemljišnim knjigama, a upisane su na nositelje u katastru zemljišta Općine Posušje, Općine Grude, Općine Ljubuški i Grada Širokog Brijega.
Općinski sud je utvrdio da se radi o državnom vlasništvu, a nakon žalbe Pravobranilaštva ZHK i Kantonalni sud je istakao da je očito riječ o nepokrentoj imovini BiH te da je na snazi zabrana raspolaganja državnom imovinom.
Kantonalni sud je naglasio da su svaka odluka, akt ili ugovor kojim se raspolaže imovinom time ništavni te je također naveo da Komisija za državnu imovinu može na prijedlog zainteresirane strane odlučiti da određenu državnu imovinu izuzme od privremene zabrane što u ovom predmetu očito nije slučaj.
Sudija Ustavnog suda BiH u tadašnjem kapacitetu predsjednika Ustavnog suda Zlatko Knežević potpisao je takvu odluku iz 2021. godine.
Knežević je podsjetimo, nedavno imao izdvojeno mišljenje prilikom odlučivanja o donošenju privremene mjere suspenzije spornog Zakona o imovini RS-a čiju je prethodnu verziju Ustavni sud već proglasio neustavnim.
Posavski kanton je također Zakonom o imovini kantona, odnosno njegovim članom 7. namjeravao kao svoje vlasništvo upisati prirodna bogatstva, poljoprivredno, šumsko i građevinsko zemljište, poslovne objekte i postrojenja.
Nacrt ovog zakona predložen je 2022. godine, a u njemu je istaknuto da Vlada Posavskog kantona donosi godišnje planove upravljanja i raspolaganja imovinom.
U zakonu su navedeni i izuzeci od raspolaganja imovinom, ali je istaknuto da je dopušteno njima raspolagati u slučaju da se utvrdi javni interes što podsjeća na tekst osporenog zakona Republike Srpske.
Budući da u oba kantona i u Zapadnohercegovačkom i u Posavskom vlast vrši HDZ, za zaključiti je kako i ta stranka jednako aktivno kao što to radi i SNSD putem kantonalnih organa pokušava prisvojiti državnu imovinu.
Inače, prisvajanje i eventualna prodaja jedinica državne imovine direktna je ekonomska korist za sve one koji bi suprotno odlukama Ustavnog suda takvo nešto uradili, a uglavnom se radi o nerazvijenim područjima BiH kao što su to RS ili dva navedena kantona.
Posebno je potrebno istaknuti kako niko iz HDZ-a nije osudio RS-ov pokušaj prisvajanja državne imovine donošenjem neustavnih zakona, vjerovatno iz razloga što i ta stranka želi skrojiti BiH po vlastitoj mjeri.