Državna vlast propustila šansu da se očituje o tužbi Svetozara Pudarića protiv BiH
Riječ je o predmetu ''Pudarić protiv Bosne i Hercegovine, ap.br. 55799/18" koji se odnosi na navodnu diskriminaciju aplikanta s obzirom na to, kako se navodi, da aplikant iz reda srpskog naroda s prebivalištem na teritoriji Federacije BiH nema pravo da se kandiduje na izborima za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Da je rok propušten konstatovao je Kolegij oba doma Parlamentarne skupštine BiH na protekloj sjednici. U aktu koji poptisuju predsjedavajuća Zastupničkog doma Borjana Krišto (HDZ) i predsjedavajući Doma naroda Bakir Izetbegović konstatovano je da su primili k znanju ovu informaciju koju je dostavio Ured zastupnika Vijeća ministara BiH pred Evropskim sudom.
Treba podsjetiti da je Evropski sud u Strazburu prihvatio Pudarićev zahtjev i pokrenuo postupak, suprotno praksi domaćih sudova koji su odbijali njegovu apelaciju.
Za očekivati je da i Pudarić dobije tužbu protiv BiH uzme li se u obzir slučaj Ilijasa Pilava, koji je dobio tužbu, jer mu je onemogućeno da se kao Bošnjak na području RS-a kandiduje na izborima za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, budući da se radi o identičnim pravnim elementima.
Centralna izborna komisija BiH je odlukom od 31. maja 2018. odbila prijavu za ovjeru Pudarića kao nezavisnog kandidata za učešće па Općim izborima 2018. godine za člana Predsjedništva BiH, s obzirom na to da je utvrđeno da on kao pripadnik srpskog naroda nije upisan u birački spisak unutar izborne jedinice - Republika Srpska za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Apelaciono upravno vijeće Suda BiH je odlukom od 6. juna 2018. potvrdilo da je pobijana odluka CIK-a pravilna i zakonita.
Ustavni sud BiH je 17. jula 2018. odbacio kao nedopuštenu apelaciju Svetozara Pudarića. Pozivajući se na praksu Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučajevima ''Sejdić-Finci" i ''Pilav" Ustavni sud BiH je utvrdio da nemogućnost aplikanta da se kandiduje za člana Predsjedništva BiH predstavlja rezultat propusta nadležnih vlasti Bosne i Hercegovine.
Ustavni sud BiH je tada utvrdio da je primarna odgovornost na Parlamentarnoj skupštini BiH da u propisanoj proceduri usvoji izmjene Ustava BiH i poduzime sve potrebne mjere kako bi se osigurala potpuna i adekvatna implementacija presuda Evropskog suda za ljudska prava.