Državni parlamentarci danas o pooštravanju kazni za napad na ustavni poredak BiH
Pandurević je navela kako su trenutnim Krivičnim zakonom BiH propisana djela protiv integriteta BiH te da je dosadašnja primjena pokazala da su osuđenici često kažnjavani zatvorskom kaznom od godinu dana koja je zamijenjena novčanom kaznom. Kako kaže, uočljiv je i trend da su neki od osuđenika ponavljali krivično djelo.
Zakonom o dopuni Krivičnog zakona BiH iz 2014. godine, naša zemlja je u krivično zakonodavstvo uvela i krivično djelo protuzakonitog formiranja i pridruživanja stranim paravojnim i parapolicijskim snagama, a intencija zakonodavca bila je da se sankcionišu društveno opasna ponašanja i unaprijedi borba protiv terorizma.
"Međutim, praksa je pokazala da je više osoba koje su odlazile na strana ratišta sklopilo sporazum o priznanju krivice, nakon čega im je kazna ublažena, čime su ispunjeni uslovi iz člana 42a KZ-a da kazna zatvora bude zamijenjena novčanom. Ovo ne samo da je izazvalo uznemirenje javnosti, nego je otvorilo i opasnost od ponavljanja krivičnog djela. Stoga smatramo da za navedeno krivično djelo nije prihvatljivo ublažavati kaznu i omogućavati njenu zamjenu novčanom kaznom", navodi Pandurević.
Ona podsjeća da je od šest pravosnažnih osuđenih osoba pred Sudom BiH za ovo krivično djelo, njih četvero osuđeno na zatvorsku kaznu u trajanju od godinu dana, dok je jednoj osobi izrečena kazna zatvora u trajanju od tri godine i šest mjeseci, odnosno godinu i šest mjeseci. Također, nepravosnažno je osuđena jedna osoba i to na zatvorsku kaznu od godinu dana.
"Ne ograničavajući se na krivična djela terorizma, protuzakonitog formiranja i pridruživanja stranim paravojnim ili parapolicijskim snagama, krivična djela propisana Poglavljem XVI Krivičnog zakona BiH jesu djela od najveće društvene opasnosti, zbog čega je potrebno primijeniti represivnije odredbe, odnosno onemogućiti zamjenu zatvorske kazne za novčanu, kao i prijevremeno puštanje na slobodu osuđenih osoba", zaključuje Pandurević.
Poglavlje XVI Krivičnog zakona BiH obuhvata krivična djela napada na ustavni poredak, ugrožavanja cjelovitosti državnog područja, sprečavanja borbe protiv neprijatelja, službe u neprijateljskoj vojsci, pomaganja neprijatelju, podrivanja vojne i odbrambene moći, oružane pobune, špijunaže, odavanja državne tajne, upućivanja i prebacivanja oružanih grupa ljudi, oružja i municije na područje Bosne i Hercegovine, unošenja opasnih tvari u Bosnu i Hercegovinu, ubistva predstavnika najviših institucija BiH, protuzakonitog formiranja i pridruživanja stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama te otmice predstavnika najviših institucija BiH.
Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH bi na sjednici zakazanoj za danas trebalo da razmatra zahtjev Vijeća ministara BiH da se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH razmatra po hitnom postupku.
Vijeće ministara BiH utvrdilo je prijedlog tog zakona kojim se definira pravo na policijski dodatak policijskim službenicima.
Na taj način pravo na poseban dodatak (policijski dodatak), pored policijskih službenika zaposlenih u Graničnoj policiji BiH i Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, imali bi i policijski službenici zaposleni u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH.
Na dnevnom redu bi, između ostalog, trebalo da se nađe i Godišnji izvještaj Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH za 2016. godinu, Informacija o stanju sigurnosti u BiH u 2016. godini te principi Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, čiji je predlagač Borislav Bojić.
Zastupnici bi se trebali izjasniti i o Prijedlogu zakona o parlamentarnom nadzoru. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić upozorio je državne parlamentarce u septembru kako je Međunarodni monetarni fond (MMF) uputio pismo državnim funkcionerima u kojem izražava protivljenje Prijedlogu zakona o parlamentarnom nadzoru.
Zvizdić je pojasnio da se MMF protivi dijelu predloženog zakona kojim se Centralna banka BiH stavlja pod nadzor Parlamentarne skupštine BiH.
Riječ je o prijedlogu koji je u parlamentarnu proceduru uputila Radna grupa PSBiH, a koji bi trebao poslužiti kao zakonski osnov kojim će Parlamentarna skupština BiH moći saslušavati i istraživati sve druge institucije BiH te kažnjavati odgovorne i predlagati njihovu smjenu.
On predviđa da se za Predsjedništvo BiH, Centralnu banku BiH, Ustavni sud BiH, Instituciju ombudsmana i Ured za reviziju institucija BiH može kontrolisati finansijsko poslovanje, a za sve druge institucije nadzor podrazumijeva kontrolu svega što rade, u odnosu na zakon.
