Dugin: Ako Rusija pobijedi u Ukrajini, Zapad će se drugačije ponašati prema Srbiji i RS-u
"Ako pobjedimo, Zapad će prestati da se ponaša prema Srbiji kao sad. I posljedično, u odnosu na Kosovo, i u odnosu na samu poziciju Srbije i Republike Srpske, biće veoma ozbiljnih promjena", rekao je Dugin za "Večernje novosti".
On je naglasio da sudbina čovječanstva neposredno zavisi od toga da li Rusija pobijediti u Ukrajini ili "još nekako".
"Stoga, ako bude 'još nekako', onda niko neće preostati. Ali zato, ako pobjedimo u Ukrajini, onda će to imati veoma veliki utjecaj i na svu evropsku politiku", rekao je Dugin.
On je naveo da će u Istočnoj Evropi biti preispitan odnos snaga, jer tvrdi će Rusija biti sasvim druga država "punovrijedna velesila", od čijih odluka i pozicije će zavisiti evropska i svjetska politika.
To, ističe, znači da će Rusija imati snage, mogućnosti, autoriteta i utjecaja da pomaže "bratskim srpskim prijateljima više i djelotvornije nego sad".
Prema njegovim riječima, u ovim trenucima se balansira na ivici velikog rata i nejasno je šta od njega dijeli, a mogao bi da počne u svakom trenutku, ali ga Rusija svakako neće započeti.
On smatra da su izbori u Americi presudni za dalju sudbinu svijeta i da će vjerovatnoća velikog rata porasti do kritične tačke, ako demokrate pobijede na američkim predsjedničkim izborima.
Dugin smatra da je Donald Trump ne bolji, nego principijelno drugačiji, da je realista i pragmatičar, i ako iskrsne pitanje uništenja čovječanstva, počet će da vaga cijenu takvog čina.
"Budući da nije fanatik ili bezumnik, očito će izračunati da je bolje cjenkati se, postići nekakav dogovor", rekao je Dugin.
Dugin je rekao kako shvata da Srbija pokušava da se iskobelja, kao što to, naprimjer, čine Mađarska i Turska, koje nastoje da ne ulaze u sukobe i da se ne priključuju nijednom taboru.
"Ali ako dođe do opšteg bratoubilaštva, mislim da će pogoditi sve, pa i Evropu. Možda će se taj rat, kao građanski, proširiti i na samu Ameriku", zaključio je Dugin.
Predsjednik RS-a Milorad Dodik nedavno se sastao s Duginom tokom posjete Ruskoj Federaciji rekavši da ga je impresioniralo njegovo znanje situacije na Balkanu.
Dugin je ruski filozof, politički analitičar i ideolog poznat po svojim radikalnim nacionalističkim i eurazijskim stavovima. Dugin je stekao široku prepoznatljivost zbog svoje uloge u razvoju takozvane četvrte političke teorije, koja kombinuje elemente fašizma, komunizma i liberalizma, a sve u cilju suprotstavljanja zapadnom liberalizmu i globalizaciji.
Dugin je osnivač i vođa Međunarodnog evroazijskog pokreta, koji zagovara stvaranje evroazijske unije kao protivteže Zapadu. Njegova ideologija naglašava važnost ruskog kulturnog i duhovnog identiteta, te poziva na obnavljanje ruske imperijalne moći kroz integraciju bivših sovjetskih republika i saradnju sa zemljama koje su neprijateljski nastrojene prema Zapadu.
Jedan od najznačajnijih aspekata Duginovog rada je njegov uticaj na rusku vanjsku politiku i političke elite. Smatra se da je imao značajan uticaj na Kremlj, posebno na predsjednika Vladimira Putina, i da je doprinio oblikovanju ruskog pristupa prema Ukrajini i odnosima sa Zapadom.
Prepoznajete li koje sarajevsko naselje je na fotografiji snimljenoj davne 1954. godine?
