Dugo čekane promjene u Hercegovini: Srbi postali konstitutivan narod, Bošnjaci dobili svoj jezik
Amandmani su usvojeni sa 26 glasova za, dok je protiv bio jedini predsjednik HRS-a Slaven Raguž, a tri zastupnika su bila odsutna.
Zamjenik predsjedavajućeg Skupštine HNK Tomislav Martinović (HDZBiH) je naglasio kako je većina hrvatskih zastupnika u Skupštini pokrenula pitanje donošenja amandmana na Ustav koji se tiču konstitutivnosti srpskog naroda.
"Ovo je nastavak konzistentnosti naše politike koja ide u pravcu da se svi konstitutivni narodi jednako i ravnopravno osjećaju na svakom dijelu teritorija Bosne i Hercegovine i da mogu jednako konzumirati svoja prava. Naravno to znači da smo u to pitanje uključili i problem legitimnog predstavljanja i nadamo da će ova današnja odluka, poruka iz Mostara i Hercegovačko-neretvanskog kantona imati malo širi odjek, da će se čuti malo dalje kad su u pitanju izmjene Izbornog zakona i da ćemo u tom pravcu biti apsolutno dosljedni i osigurati predstavnicima konstitutivnih naroda da sami upravljaju svojom političkom sudbinom", kazao je Martinović.
Naglasio je kako se na ovaj način želi poslati poruka svim nivoima vlasti Bosne i Hercegovine da se tako mora ponašati , navodeći da izuzetak ne znači ništa ako se neće dosljedno implementirati na prostoru cijele Bosne i Hercegovine.
Podvukao je kako sa konceptom promjena Ustava treba nastaviti.
"Imamo jako puno još pitanja koje trebamo riješiti, poput pitanja instituta i institucija koje mi odavno nemamo ni u ustavno-pravnom sistemu i nema nikakvog razloga ni potrebe da oni i dalje egzistiraju u Ustavu", kazao je Martinović.
Predsjedavajući Skupštine HNK Šerif Špago (SDA) naglašava kako ima stvari koje se ne mogu samo na nivou klubova dogovoriti, te da se u određenim segmentima mora i politika uključiti.
Riješena najvažnija pitanja
Naglasio je kako je današnjim usvajanjem šest amandmana koje je kolegij pripremio kao prečišćeni tekst amandmana koje su uložili klubovi u prethodnom periodu i amandmana na amandmane koji su u proteklom periodu uloženi riješena goruća i najvažnija pitanja.
"To su konstitutivnost srpskog naroda, upotreba jezika i pisama i ravnopravno učešće u donošenju odluka za zakone i uredbe za koje se traži da bude većina ministara iz svakog naroda u Vladi za pojedina pitanja", rekao je Špago.
Odluka o izmjeni Ustava stupa na snagu na današnji dan, a stručne službe Vlade kao institucije koja je odgovorna za objavljivanje u službenim novinama to će objaviti najkasnije u narednih 15 do mjesec dana u službenim novinama HNK.
"Dogovorena je definicija naziva jezika onako kako je u Ustavu Federacije BiH. U svakoj jezičkoj varijanti su službeni jezici hrvatski, srpski i bosanski jezik, a pismo ćirilica i latinica. To je definisano da bude i kod nas u Hercegovačko-neretvanskom kantonu", kazao je Špago.
Zastupnica SDP-a u Skupštini HNK Vesna Saradžić podsjeća da je prošlo puno vremena od kad je klub poslanika Srba u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona 2016. godine uputio amandmane na Ustav Hercegovačko-neretvanskog kantona da se isprave diskriminatorske odredbe Ustava koji ne prepoznaje građane srpske nacionalnosti u ovom kantonu.
"Nedugo posle toga je i klub Bošnjaka uradio isto i onda smo objediniti amandmane i znate kako se sve kasnije odvijalo, a to je rezultiralo presudom Ustavnog suda koja je bila još 2018. godine, a 2019. godine u januaru je istekao rok. Mi smo za to vrijeme pokušavali konstantno da se to nađe na Dnevnom redu, međutim nikada nismo uspjeli čak ni da uđe na Dnevni red, a kamoli da se o tome raspravlja. Uvijek je to išlo na mišljenje Vladi HNK, međutim nikada nije dala svoje mišljenje. Evo sada većina kluba delegata iz HDZ-a je uputila to i Vlada je djelovala ekspresno", kazala je Saradžić.
Izrazivši zadovoljstvo da su se izmjene Ustava u HNK dogodile je naglasila kako se ovim sada ne implementira presuda Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine iz 2018. godine.
