Dunović: Kod nas po zakonu radnik vrijedi 60 puta manje nego bilo ko drugi
Dunović je u startu svog obraćanja kazao da smo mi sve više društvo, a sve manje država te da je osnovni razlog za to što vladavine prava nema.
"Ovo odgovorno tvrdim jer sam do sada pokrenuo trinaest zahtjeva za ocjenu ustavnosti različitih zakona, uredbi i propisa na nivou Federacije BiH. Moramo imati na umu da je prvi postulat Evropske unije vladavina prava, a danas smo razgovarali o tome da li smo došli na taj nivo vladavine prava da možemo razmišljati o Evropskoj uniji", kazao je Dunović te dodao da je za ulazak naše zemlje u EU realna 2027. godina, a 2025. je optimistična varijanta.
Dunović je kazao kako će svaki lider političke stranke kod nas kazati da je za EU, ali da mu treba postaviti drugačije pitanje, da li su spremni na uvid javnosti dati svu svoju imovinu. Kasnije je naveo niz primjera iz sporova koje je pokretao gdje se vidi da vlast krši prava, kako pojedinaca, tako i čitavih grupa.
"Zakon o stečaju u Federaciji BiH direktno krši pravo na imovinu. Zakon koji je jedanaest godina na snazi je dozvoljavao stečajnim upravnicima da se isplati osam minimalnih plata. Nakon tih osam plata radnik ima obavezu da radi, ali nema platu, topli obrok, naknadu za prijevoz i zdravstveno osiguranje. Mi se kao društvo trudimo da dođemo do robovlasničkog sistema jer je u robovlasničkom sistemu radnik-rob imao pravo da jede. U 2017. godini kod nas radnik koji radi u kompaniji koja je u stečaju nema topli obrok, nema pravo da jede", kazao je potpredsjednik Federacije.
Zakon o zateznoj kamati koji je usvojen na parlamentu donosi to da radnik vrijedi šezdeset puta manje nego svi ostali, nastavlja dalje Dunović. Zatezna kamata je propisana 12 posto godišnje, a u zakonskoj izmjeni stave zarez i kažu 'a za radnička potraživanja 0,2 posto'.
"Motiv je vjerovatno bio iz tužbi državnih službenika, ali je poruka pogrešna za sve ostale i motiviše poslodavce da radnike ne plaćaju, a novac oroče na banci po kamatnoj stopi dva-tri posto, čekaju da ih radnik tuži i još zarade", slikovito je pojasnio Dunović.
Dunović još kaže kako se često u medijima kaže da vlade ili parlamenti krše ustav, što nije tačno. Živi ljudi krše ustav, u pozicijama gdje su upozoravani na to, nakon žestokih diskusija.
Član Hercegovačkog foruma, univerzitetski profesor Ahmed Džubur, govorio je o vladavini prava u kontekstu neodržavanja lokalnih izbora u Mostaru. Apsurd je da vlast koja je u rukama malog broja ljudi podnosi kandidaturu da takav nenormalan grad postane prijestolnica kulture.
O situaciji u društvu koje je organizovano anahrono govorio je profesor Slavo Kukić, a to kaže organiziraju oni koji bi trebali raditi na organizaciji pravne države. Problematizirana je i pozicija Srba u Hercegovačko-neretvanskom kantonu te njihova nekonstitutivnost, a kazano je kako ispravljanje toga nije u interesu vlasti.
