Dupla muka ljekara u FBiH: Iako su se zarazili na poslu, na bolovanju primaju manju plaću

S druge strane, iz Nezavisnog strukovnog sindikata radnika zaposlenih u zdravstvu Tuzlanskog kantona još u martu ove godine Vladi Federacije BiH su uputili inicijativu za promjenu pravilnika o profesionalnim bolestima, međutim ova procedura još nije okončana.

Prije sedam dana su adresirali i četvrtu urgenciju, kako bi se ova promjena našla kao tačka dnevnog reda na jednoj od idućih sjednica jer iz sindikata navode da se u tom segmentu ne mora ulaziti u parlamentarnu proceduru zbog činjenice da se ne radi o izmjeni zakona.

"Federalno ministarstvo zdravstva je prihvatilo našu inicijativu i na jednoj od sjednica Vlade FBiH prije dva mjeseca je upućen prijedlog zaključka kojim se Ministarstvu za rad i socijalnu politiku FBiH nalaže da se COVID-19 uvrsti u listu profesionalnih bolesti nastalih biološkim virusima, a da se u isto vrijeme oboljevanje zdravstvenih radnika i saradnika, koje se dokazano desilo na poslu za vrijeme obavljanje radnih obaveza, tretira kao povreda na radu. Međutim, zbog protivljenja Ministarstva za rad i socijalnu politiku FBiH procedudra još nije završena", kazao nam je Zijad Latifović, predsjednik Nezavisnog strukovnog sindikata radnika zaposlenih u zdravstvu Tuzlanskog kantona.

Nakon potvrđivanja infekcije koronavirusom zdravstveni radnici, kao i svi ostali, mogućnost odlaska na bolovanje ostvaruju kroz pravilnik iz 2014. godine, a koji je donesen za vrijeme proglašenja stanja nesreće od poplava po Zakonu o zaštiti stanovništa od zaraznih bolesti. Na taj način im se, navodi Latifović, omogućavaju nadoknade plaće 80 posto od ukupnog iznosa primanja i njih dobijaju na terete zavoda zdravstvenih osiguranja.

"Ovim su obuhvaćeni radnici iz svih oblasti i tu se mora napraviti izuzetak. Na čast svim drugim zanimanjima, ali su zdravstveni radnici 'prisiljeni' i dovedeni u poziciju da moraju raditi sa ljudima koji su oboljeli, a ukoliko to odbiju imali bi tešku povredu radnih obaveza i dužnosti. U isto vrijeme zdravstvene radnike kažnjavate time da ukoliko se razbole ne dobijaju puni iznos plaće", ukazuje Latifović.

S obzirom na to da niko sa sigurnošću sada ne može reći kakve dugotrajne posljedice izaziva COVID-19 kod oboljelih, naš sagovornik navodi da se ovo oboljenje mora tretirati i kao povreda na radu.

"Medicinski radnici rade u posebnim uslovima sa pacijentima oboljelim od COVID-19, imaju veću mogućnost zaraze i što su duže u kontaktu s oboljelim primaju više virusa te im je i klinička slika teža. Ne možemo dopustiti da radnici sutra, u slučaju negativnih posljedica, budu tretirani kao neko ko je to dobio na ulici. Povreda na radu se tretira drugačije od bolovanja jer vam pripada 100 posto plaće, a pokriva i moguće dugoročne posljedice koje bi ona mogla proizvesti ili eventualno profesionalno oboljenje", naglašava Latifović.

Iz Ministarstva zdravstva Tuzlanskog kantona navode da su pored medicinskih radnika u posebnom riziku od infekcije koronavirusom i pripadnici policije i inspekcije, a koji svih proteklih mjeseci pružaju veliku podršku kriznim štabovima u cilju suzbijanja širenja zaraze.

"Smatram da bi u listu profesionalnih oboljenja trebalo i njih uvesti, ne toliko zbog plaće već činjenice da mi još uvijek ne znamo kakve posljedice oboljenje COVID-19 ostavlja. Sutra bi neko od njih mogao doći u situaciju invaliditeta i tada mu se mijenja status. Inicijativu za dopunjavanje liste profesionalnih bolesti, uz tretiranje oboljevanja od COVID-19 kao povrede na radu u potpunosti podržavamo", kazala nam je ministrica zdravstva TK Dajana Čolić.

Zdravstveni radnici izmoreni

Sedam mjeseci rada u posebnim uslovima iscrpilo je medicinske radnike te su osim u fizičkom istrošeni i u psihičkom smislu.

"Jako teško izlazimo na kraj jer imamo i nemogućnost korištenja godišnjih odmora. Ljudi su preumorni i bojim se da ćemo imati i posljedice s trajno negativnim karakterom u psihičkom smislu", potcrtava Latifović.

S pretpostavkom da će loša epidemiološka situacija trajati duži vremenski period, iz Nezavisnog strukovnog sindikata radnika zaposlenih u zdravstvu Tuzlanskog kantona 20. marta ove godine Kriznom štabu FBiH su uputili zahtjev da se u hitnom postupku primi na sufinansiranje najmanje po 200 medicinskih radnika u kliničke centre koji će biti nosioci poslova veznih za pacijente oboljele od COVID-19, a sve kako bi mogli napraviti rezerve snaga.

Međutim, Latifović navodi da do danas nisu naišli na razumijevanje nadležnih zbog čega će ponovo od Vlade FBiH zatražiti da dio namjenskih sredstva za zdravstveni sektor bude iskorišten za zapošljavanje novih mladih kadrova, kako bi mogli odmijeniti one koji su na prvim linijama odbrane od koronavirusa.