Duraković upozorava da je i Organizacioni odbor za obilježavanje genocida u Srebrenici na svojoj konstituirajućoj sjednici donio zaključak da će odgoditi obilježavanje osamnaeste godišnjice genocida u Srebrenici, u slučaju da se ne obustavi izgradnja crkve na Budaku.
Izgradnja crkve, navodi Duraković, predstavlja direktno narušavanje sigurnosti i mirne organizacije ove godišnjice, uvredu za žrtve, udar na dostojanstvo preživjelih, te još jedan pokušaj da se u miru u Srebrenici, postigne ono što se nije postiglo ratom i genocidom.
"Motivi za zabranu izgradnje crkve su potpuno jasni. Crkva na tom mjestu nema praktični značaj, zbog činjenice da je riječ o prostoru gdje žive Bošnjaci. Bez obzira na to što nema praktični značaj, trebalo bi uzeti u obzir određene historijske i kulturološke argumente za njenu izgradnju. Ovo pitanje sam istražio, te tvdim da za crkvu na Budaku ne postoji historijski ili kulturološki osnov da bude izgrađena", ističe Duraković.
Dodaje dalje da se u blizini mjesta gdje je predviđena gradnja crkve nalazi i masovna grobnica, te istraga o tome još nije okončana, što je argument za obustavu izgradnje.
Uzimajući u obzir nepostojanje praktičnog, historijskog i kulturološkog osnova, potrebno je uzeti u obzir činjenicu, potcrtao je Duraković, da se crkva nalazi blizu Memorijalnog centra Potočari, gdje se svake godine ukopavaju novopronađene žrtve genocida, "što potvrđuje nastojanje da se izgradnjom crkve vrši direktna politička provokacija, što može imati utjecaj na političku stabilnost, međuljudske i međureligijske odnose građana Srebrenice".
Duraković naglašava da je općinsku odluku o zabrani gradnje crkve poništilo Ministarstvo prostornog planiranja RS-a, koje je, kako navodi, pod kontrolom istih onih političkih elita koje nastavljaju negirati zločine u Srebrenici i genocid nad bošnjačkim narodom.
"Oni ovakvim postupanjem ulaze u nadležnost jedinica lokalne samouprave koje vode planiranje i donose odluke o urbanističkom planu, te tako entitetske institucije narušavaju i institucionalno napadaju rad i odluke lokalnih dužnosnika u jednom od rijetkih gradova gdje većinu u skupštini općine čine građani nesrpske nacionalnosti (Bošnjaci i Romi). Imajući to u vidu, jasno je da se nastavkom izgradnje crkve na Budaku napada na napredak koji smo ostvarili na uspostavi lokalne multietničke koalicije, a koju su upravo Bošnjaci pokrenuli uz niz kompromisa i ustupaka, te može ozbiljno ugroziti proces pomirenja", ustvrdio je Duraković u apelu.
Izražava između ostalog svoju punu posvećenost primjeni Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a posebno članu 9. - slobode misli, savjesti i vjeroispovijesti, smatrajući da je to temelj opstanka, povratka i suživota u Srebrenici, ali i na prostoru čitave BiH.
Duraković zaključuje da on i organi Općine Srebrenica u svom radu nastoje zaštititi sve građane, bez obzira na spol, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo uvjerenje, etničku pripadnost, uzimajući u obzir međunarodne pravne standarde zaštite ljudskih prava, Ustav BiH, kao i Zakon o zabrani diskriminacije BiH.
Sjećate li se reklame iz 1998. za povrat imovine? Snimila su je bh. glumačka imena
