Dva puta u 10 godina: Šta je poznato sedam dana od katastrofe u poplavljenim područjima
Ovogodišnjim poplavama je prethodilo upozorenje Agencije za vodno područje Jadranskog mora, kao i Federalne uprave civilne zaštite, koja je izdala narandžasto upozorenje za područje Hercegovine, zapadne, sjeverozapadne i djelimično centralne Bosne. To upozorenje podrazumijeva i potencijalnu opasnost od poplava, no ono što se dogodilo je mnogo gore i kompleksnije.
Voda se, usljed drastičnog porasta vodostaja na rijekama u Hercegovini i srednjoj Bosni, izlila u mnoga naselja, ali i na magistralnu cestu Sarajevo - Mostar. Ujutru, prije nego što smo uspjeli saznati razmjere katastrofe zbog loših mobilnih komunikacija, mnogima je fotografija Neretve koja je izašla iz korita na magistralu, s obzirom na to da mnogi ne pamtimo takav slučaj, bila dovoljna za pretpostavku da je situacija izrazito teška.
Donja Jablanica: Kamenolom i traženje nestalih
Prva sljedeća fotografija koja nas je tog jutra sve šokirala bila je slika Donje Jablanice i naselja zatrpanog zemljom, iznad kojeg se naziru samo krovovi i munara džamije. Upravo ova lokacija je mjesto gdje je pronađeno najviše mrtvih i o čemu su se dalje stvarale najveće kontroverze.
Do navečer je postalo jasno da je mještane ovog naselja zatrpala zemlja i otpad koji se s kamenoloma pokrenuo niz brdo. U danima koji su uslijedili objavljeno je više informacija o samom kamenolomu, kao što je to da nemaju koncesiju za iskopavanje, ali da su uprkos tome radili. Inspekcija ih je više puta kažnjavala te je 2021. godine utvrdila da više nema aktivnosti na kamenolomu, međutim snimili smo ovu lokaciju iz zraka, gdje se jasno vidi da su bageri još uvijek tu, a što ukazuje na postojanje određenih aktivnosti. Tužilaštvo HNK je zatim otvorilo predmet s ciljem ispitivanja odgovornosti vlasnika kamenoloma.
Potraga za nestalima je krenula odmah ujutru nakon što se katastrofa dogodila, međutim prema navodima spasilaca koji su u tom trenutku bili na terenu - privremeno je obustavljena potraga zbog potrebe za ispuštanjem jezera.
Mnogi ovakav potez kritikuju, navodeći da su nadležni "otpisali" ljude koji su možda mogli biti živi. Federalna uprava civilne zaštite je s terena povukla Gorsku službu spašavanja jer je prvobitna informacija bila da volonterima nije dozvoljen dolazak na teren i kritične lokacije. Kasnije su uvidjeli da je GSS-ovo znanje korisno, međutim nisu pozvani njihovi psi tragači zbog toga što je u Civilnoj zaštiti zaključeno da ispod ruševina nema živih i da nema potrebe da pas pretraži teren u potrazi za živima. Do danas nismo dobili odgovor o tome na osnovu čega je utvrđeno da su nestali ljudi u Donjoj Jablanici definitivno mrtvi.
Klizišta i odroni zemlje su se, osim u Donjoj Jablanici, dogodila u brojnim drugim naseljima Jablanice i Konjica. Uslijedila je pretraga terena, privremena sanacija putne infrastrukture i evakuacija stanovnika koji su ugroženi ili su im kuće neuslovne.
Na terenu su bile razne spasilačke ekipe, mnogi su htjeli pomoći, došli su spasioci iz regiona, pokrenute su humanitarne akcije, međutim ono što su ljudi s poplavljenih područja izgubili - niko im ne može nadoknaditi. Na terenu smo bili i mi, svaki dan, mještani su nam pričali o svojim tragedijama - stradanje cijele porodice, smrt trudnice, gubitak prijatelja i komšija, traume iz jezive noći. Pojedini su kazali da se nikada neće vratiti na svoja ognjišta jer tu život više nije siguran, dok su drugi precizno ukazivali na probleme koji su doveli do ovako velike katastrofe, kao što je nelegalna sječa šume, neadekvatan sistem upozorenja od opasnosti, nelegalni iskopi, opožarena područja koja nikad nisu sanirana, i u konačnici slabiji zemljotres.
Osposobljavanje magistralnog puta, jednog od najvažnijih u BiH
Razmjere katastrofe postale su jasne i s prvim fotografijama ceste kod Komadinovog Vrela, koja je u potpunosti nestala, a u vazduhu je ostala samo pruga. Nanosi zemlje i procijepi dogodili su se duž magistralne ceste Sarajevo - Mostar, zbog čega je ovaj putni pravac ostao u potpunoj blokadi za putni saobraćaj.
Cesta je bila kritična kod Donje Jablanice, gdje su brojni automobili ostali zatrpani na putu, zajedno s gomilom smeća i granja koje je voda nanijela. Magistrala je u prvim danima bila toliko neprepoznatljiva i teško bi je bilo prepoznati da nije bilo saobraćajnih znakova pored puta.
Tokom vikenda nakon poplava osposobljen je putni pravac Jablanica - Konjic, međutim Jablanica - Mostar i Jablanica - Blidinje su sanirani samo za interventni prijevoz, odnosno hitne službe. Za ostale vozače će ova dionica biti puštena u terminima od 19:00 do 07:00 sati ujutru, dok će se tokom dana ponovo zatvarati zbog potrage za nestalima.
Do tada, postoje alternativni pravci preko srednje Bosne ili Tjentišta, a za oba puta je od Sarajeva do Mostara potrebno više od četiri sata vožnje. Također, postoji mogućnost zaobilaska Jablanice preko Đevora, kako bi se došlo od Sarajeva do Mostara, međutim BIHAMK ovaj pravac ne preporučuje i rizikujete da ćete možda biti vraćeni.
Pored putne infrastrukture, uništena je i željeznička, kojoj će biti potrebno mnogo više vremena za sanaciju, nego što je slučaj sa magistralnom cestom. Kako je najavljeno iz Vlade FBiH, nakon razgovora sa Željeznicama FBiH, bit će potrebni mjeseci da ponovo uspostave saobraćanje na relaciji Sarajevo - Ploče.
S obzirom na to da je veliki broj sirovina i proizvoda u BiH dolazilo upravo ovom rutom iz luke Ploče, procjenjuje se da će dnevni gubitak biti 280.000 KM. Problemi u transportu koji su nastali mogli bi dovesti do poskupljenja određenih namirnica, a svakako će napraviti probleme u poslovanju preduzećima koja su koristila ovu rutu.
Sedam dana nakon katastrofe koja nas je zadesila, još uvijek su pojedina naseljena mjesta kod Konjica i Jablanice odsječena od ostatka države. Još uvijek se radi na deblokadi ceste Sarajevo - Mostar i još uvijek se traga za nestalima.
U početku je koordinacija aktivnosti bila otežana, između ostalog, zbog loše mobilne komunikacije, no volonteri koji su bili na terenu ističu da je vrlo vidljiva i neorganizovanost kriznih štabova nadležnih za ovo područje. BiH nema učestale zemljotrese, poplave i slične prirodne nepogode, stoga nismo imali mnogo "prakse" iz kriznih situacija, no to ne može biti opravdanje za civilnu zaštitu da konstantno ne rade na usavršavanju i provođenju različitih vježbi koje bi ih pripremile za ovakve situacije.
