Dvanaest godina nepravde: Sejdić i Finci još uvijek trpe diskriminaciju

Postupak su pokrenuli 2006. godine državljani Bosne i Hercegovine Dervo Sejdić (u ime romskog naroda) i Jakob Finci (u ime jevrejskog naroda) u skladu sa članom 34. evropske Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Oni su se žalili da im je onemogućeno da se kandiduju na izborima za Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i Predsjedništvo BiH zbog njihovog romskog i jevrejskog porijekla.

Tužba je podnesena na osnovu člana 4 i 5 Ustava Bosne i Hercegovine, koji predviđaju da se u Dom naroda i Predsjedništvo BiH mogu kandidovati samo pripadnici hrvatskog, bošnjačkog i srpskog naroda.

"Prava i slobode predviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima direktno se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima", stoji u članu II. stav 2. Ustava BiH, na osnovu kojeg su aplikanti podnijeli svoj zahtjev.

Sud je odlučio da se članovima Ustava BiH, kojima se čini diskriminacija, sa 14 glasova za i 3 protiv, da je time prekršen član. 14 zajedno sa članom 3 protokola 1 koji garantuje pravo na slobodne izbore.

Sud je našao primjenu čl. 3 Protokola 1, koji se odnosi na pravo na slobodne izbore prilikom biranja zakonodavnih tijela. Zaključeno je da karakter zakonodavnog tijela treba tumačiti u širem kontekstu i u skladu s ustavnim uređenjem svake države. Iako se članovi Doma naroda ne biraju direktnim putem, presudna je zakonodavna uloga koju ovaj dom obavlja zajedno s Predstavničkim domom, stoga je ovaj član primjenjiv na Dom naroda Parlamentarne skupštine.

"Na čitanju Presude bio sam jedini prisutan, jer su kolega Finci i naši advokati bili zauzeti svojim obavezama. Bio sam i ostao ponosan na to što sam uspio da pred ovim sudom sjedim i slušam Presudu kojom je dokazano da su Ustav i Izborni zakon Bosne i Hercegovine diskriminatorni", kazao je Sejdić povodom godišnjice presude.