Džaferović je izrazio čast samim obraćanjem zbog ovog povoda, dana kada je zastava BiH podignuta zajedno ispred zgrade na Ist Riveru, zajedno sa zastavama Hrvatske i Slovenije.
"To je jedan od najznačajnijih trenutaka u našoj historiji, bio je svečan, ali nismo slavili. Nismo mogli. Bili smo prinuđeni da se borimo za slobodu, nezavisnost, ali i demokratiju, i već tada smo bili suočeni s ogromnim žrtvama", rekao je Džaferović.
Međunarodna zajednica je tada prihvatila činjenicu da je u temeljima naše državnosti i međunarodno pravo, a prema Džaferovićevim riječima, prijem u UN bio je konačni pečat na taj stav.
"Najviši standardi međunarodnog prava odredili su put koji je dosljedno i transparentno ispunjen kod proglašenja naše nezavisnosti. Građani BiH, njih skoro dvije trećine, svih etničkih pripadnosti, pokazali su političku zrelost, odgovornost pred licem historije i generacijama koje dolaze i glasali 29. februara i 1. marta 1992. za nezavisnost", objašnjava Džaferović.
"Međunarodna zajednica je to prihvatila, cijeli svijet je priznao BiH, a vlasti BiH, pod nezamislivo teškim okolnostima, osigurale su da se, uz pojedinačna priznanja, BiH afirmiše i na multilateralnom i globalnom planu. Na svjetsku scenu izašli smo tog 22. maja 1992. godine, Rezolucijom UN broj 757, te od tog trenutka traje naš intenzivan i sadržajan odnos sa Organizacijom UN i njenim agencijama. Trideset godina članstva zaslužuje puno detaljniji i sadržajniji osvrt, no što vrijeme sada dozvoljava, ali u najkraćim mogućim crtama, dozvolite mi da kažem sljedeće", nastavlja Džaferović i dodaje kako je međunarodno priznanje BiH i istovremeni prijem u UN bio je važan i ireverzibilan
diplomatski akt.
Članstvo u UN-u je bilo od vitalnog značaja
Ujedno, i simbolična poruka međunarodne zajednice i UN-a da stoji iza bh. nezavisnosti, međutim, bila je brutalno testirana na terenu u samoj BiH, ali i u međunarodnim forumima gdje će akt međunarodnog priznanja i prijema u UN postati važan kapital ratom zahvaćene države i zalog njenog opstanka.
"Članstvo u UN-u bilo je od vitalnog značaja. Malo je država na svijetu koje su imale takvu historijsku nesreću kao BiH da im puki opstanak i preživljavanje stanovništva bitno zavisi od UN-a, te da se na sopstvenom primjeru uvjeri kakve posljedice ostavlja neefikasnost UN-sistema na terenu. Iako je UN tokom svog postojanja imao brojne uspjehe i neuspjehe u mirovnim operacijama, tek će tragične razmjere zločina i genocida u BiH, ali tada i u Ruandi, utjecati na promjene u institucionalnoj kulturi 'održavanja mira' koju je razvio Sekretarijat UN-a i koja nije prepoznavala mogućnost humanitarne intervencije u svrhu zaštite civila od zločina protiv čovječnosti", kaže predsjedavajući Predsjedništva BiH.
BiH u konkretnom međunarodnom kontekstu, kako to opisuje Džaferović, možemo opisati kao žrtvu pasivnosti međunarodne zajednice, ali nikako samo kao objekt već državu koja je pokazala izuzetan, čak nezapamćen intenzitet diplomatske aktivnosti.
"Dozvolite mi da istaknem i činjenicu da je svaka od 55 rezolucija VSUN-a iz ovog perioda, koje se odnose na BiH i stanje na prostoru bivše Jugoslavije, vrlo jasna i precizna u pogledu opisa stanja i dešavanja na terenu. To će se pokazati izuzetno značajnim za određivanje karaktera rata u BiH koji je tada različito interpretiran. Diplomatska misija BiH pri UN-u bila je, svakako, među prvim i najvažnijih diplomatskim misijama BiH i, dozvolite mi da naglasim, doprinos te misije u formiranju Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. Haaški tribunal i odnos prema njemu, čak i nakon njegovog formalnog zatvaranja u novembru 2017. godine, ostat će mjera političke pristojnosti i emancipacije od agresivnog nacionalizma 90-ih godina za sve zemlje bivše Jugoslavije", ističe Džaferović.
Smatra da je, na osnovu tog iskustva, BiH bila aktivan učesnik osnivanja Međunarodnog krivičnog suda. Globalna vidljivost i iskustvo koje je BiH ostvarila početkom 90-ih pokazat će se vrlo značajnim političkim i diplomatskim resursom i u godinama u kojima BiH više nije bila među top međunarodnim temama, i kad se suočila s drugačijom pozicijom u UN-u.
"Iako je intenzitet diplomatskih aktivnosti sveden na redovan, mirnodopski nivo, BiH ostala je, za državu svoje veličine i vanjskopolitičkih kapaciteta, vrlo vidljiva i vrlo predana i aktivna članica UN-a", ističe Džaferović.
BiH je bila dvogodišnja članica Vijeća sigurnosti
"Bh. vojnici bili su dio mirovnih misija u Afganistanu, Kongu i Maliju, a policajci na Kipru, te u Liberiji, Južnom Sudanu, Afganistanu, Somaliji i Cemtralnoafričkoj Republici. Do sada je u mirovnim misijama UN-a učestvovalo više od 2.000 vojnika i nekoliko stotina policajaca. Naš angažman u UN-u i stavovi koje smo promovisali na najbolji su način potvrdili da dijelimo principe i vrijednosti Povelje UN-a", rekao je on.
Sve te aktivnosti su prepoznate i krunisane najvećim diplomatskim uspjehom BiH - članstvom u Vijeću sigurnosti UN-a u periodu od 2010. do 2011. godine., u svojstvu nestalne članice.
Ovaj dvogodišnji mandat je, kako kaže Džaferović, BiH stavio pred nove vanjskopolitičke i diplomatske izazove, kojima smo, jedinstveni kao rijetko kad, uspješno odgovorili.
"Intenzitet i sadržaj naših diplomatskih aktivnosti potvrdili su BiH kao ravnopravnog i kompetentnog partnera u međunarodnoj zajednici, te aktera čiji su diplomatske performanse vrlo često znatno iznad objektivnih vanjskopolitičkih kapaciteta. Na tome se možemo zahvaliti i našim izuzetnim ambasadorima i osoblju misije", zaključuje Džaferović.
Za kraj, pozvao je sve prisutne da, zajedno sa mlađim generacijama, nastave raditi na dobrobiti BiG, te promociji mira, saradnje i održivog razvoja u zajednici UN-a.
Snježna mećava stigla u BiH, bijeli prekrivač će do kraja dana prekriti veći dio države
