Džaferović i Muslić o reciklaži solarnih panela kao ključnom izazovu u budućnosti
O ključnim izazovima reciklaže solarnih panela u BiH, u zajedničkom tekstu, pisale su Sendžana Muslić iz Privredne komore FBiH i Jasmina Džaferović iz Elektroprivrede BiH.
One podsjećaju na podatke Agencije za statistiku BiH, koji kažu da je najveću ekspanziju solarnih panela naša zemlja doživjela 2022. godine, kada se uvezlo 45.588.795 KM vrijednosti panela, ukupne mase 4.384.363 kg. Prva solarna elektrana koja je ujedno i pionirski projekat u BiH, otvorena je u martu 2012. godine u Kalesiji, snage 120 kilovata, a solarni paneli se nalaze na 1.200 metara kvadratnih.
"Iako solarni paneli bezbjedno proizvode električnu energiju bez ikakvih emisija u vazduh, kao i svaki izvor energije, postoji otpad koji se mora pravilno reciklirati. Rastom tržišta solarnih fotonaponskih (PV) panela, raste i količina panela na kraju životnog vijeka, ali nedostaje specijalistička infrastruktura za njihovo odlaganje i recikliranje", navode one.
Životni vijek solarnih panela je od 20 do 30 godina. Tri zemlje sa najvećim akumuliranim otpadom od PV panela predviđa se da će biti Kina, Njemačka i Japan do 2030. godine.
Reciklaža solarnih panela osim što će smanjiti uticaj na okoliš, pruža i veliki značaj što se tiče same ekonomske koristi. Ponovnim korištenjem materijala poput silicijuma, aluminijuma, srebra i bakra iz starih panela, proizvođači će smanjiti troškove nabavke sirovine. To sve može uticati i na povoljnije cijene za krajnje korisnike. Reciklaža pomaže u smanjenju eksploatacije prirodnih resursa, što može ublažiti dodatni pritisak i smanjiti ekološki otisak proizvodnje solarnih panela. Ulaganje u unapređenje reciklažnih tehnologija za solarne panele otvara nov ekonomska tržišta i stvara radna mjesta u industriji reciklaže, dodatno podstiče ekonomski rast i održivi razvoj", navode Muslić i Džaferović.
Prema navodima IRENA, postoji nekoliko scenarija ranog gubitka kao što su scenarij standardnog gubitka i scenarij ranog gubitka.
"Prilikom starenja panela, njihova energetska proizvodnja opada, na kraju pada do ispod praga održivog korištenja. Na kraju životnog vijeka u ovom scenariju uključuje dekomisiju i odlaganje panela, sa fokusom na reciklažu sve u cilju da bi se povratili vrijedni dijelovi poput silicijuma i srebra, sve u svrhu zaštite okoliša. Sistemi za reciklažu i upravljanje otpadom igraju ključnu ulogu u upravljanju iskorištenim panelima, fokusirajući se na povrat osnovnih materijala i smanjenje ekološkog rizika. Scenario ranog gubitka: Ovaj scenario se bavi smanjenjem efikasnosti prije nego što paneli dostignu predviđeni životni vijek, klasifikovnih u tri faze 'novorođenih', 'srednjeg vijeka', i 'trošenja'", poručile su.
Svi preuranjeni otkazi mogu dovesti do povećanje proizvodnje otpada i predstavlja jedan od ključnih problema u upravljanju otpadom.
"Oba scenarija nagovještavaju opadanje efikasnosti panela tokom vremena, sa minimalnim operativnim životnim vijekom od 25-30 godina. Zbog dugog životnog vijeka nije postojala do sada tolika zabrinutost. Solarni paneli sadrže toksične metale poput olova, koji mogu oštetiti nervni sistem, kao i kadmijum, poznat kao vrlo toksičan i kancerogen. Ispiranjem iz deponija e-otpada mogu značajno uticati na zagađenje okoliša i predstavljaju veliku prijetnju ljudskom zdravlju", navode.
Evropska unija, u julu 2012. godine zvanično je izvršila izmjenu direktive o otpadu električne i elektronske opreme (WEEE), dodajući PV komponente kao otpadne elektronske uređaje, koji će biti uključeni u deset kategorija WEEE.
"U Bosni i Hercegovini (Federacija BiH, RS i Brčko distrikt) postoje određene smjernice i regulative koje se odnose na upravljanje otpadom, uključujući i elektronski otpad, što može obuhvatiti i solarne panele na kraju njihovog životnog ciklusa. Obzirom na navedenu ekspanziju BiH (Federacija BiH, RS i Brčko distrikt) bi trebala usvojiti konkretne konkretne zakone i regulative koje se odnose na reciklažu solarnih panela, uspostava saradnje sa međunarodnim organizacijama po ovom pitanju, kako bi mogli pratiti i implementirati najbolje prakse iz EU, pružiti podršku daljim istraživanjima i inovacijama, podizanje javne svijesti, obavezivanje proizvođača na ekološku odgovornost i dr. Održivo upravljanje panelima na kraju životnog vijeka je novo nastalo područje koje zahtjeva dalja istraživanja i razvoj", zaključile su.
