Ova odluka predstavlja veoma značajan iskorak u procesu integracije Bosne i Hercegovine u NATO, koji je jedan od osnovnih vanjskopolitičkih ciljeva naše zemlje, rekao je Džaferović.
"Provedba godišnjih nacionalnih programa u okviru Akcionog plana za članstvo u NATO-u potpuno je u skladu sa svim ranije donesenim zakonima i odlukama Bosne i Hercegovina. Zato od institucija BiH očekujem da u saradnji sa NATO-om odmah preduzmu sve neophodne radnje na otpočinjanju provedbe prvog Godišnjeg nacionalnog programa", naveo je Džaferović.
Dodaje da je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine usvojila je 28. septembra 2005. godine Zakon o odbrani, u čijem članu 84. se jasno i precizno navodi: 'Parlamentarna skupština, Vijeće ministara, Predsjedništvo, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provest će potrebne aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a'.
U junu 2009. godine, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović je u ime Predsjedništva BiH podnio generalnom sekretaru NATO-a zahtjev za prijem Bosne i Hercegovine u Akcioni plan za članstvo (MAP), napomenuo je on.
"U Strategiji vanjske politike BiH, koju je Predsjedništvo BiH usvojilo u martu 2018. godine, navodi se: 1Nastavak provođenja aktivnosti u odnosu na NATO ostaje prioritet institucija Bosne i Hercegovine. Prioritetne aktivnosti bit će prvenstveno usmjerene ka aktivaciji i provođenju MAP-a. Aktivacija MAP-a, za koju postoji širok politički konsenzus u Bosni i Hercegovini, omogućava da svi subjekti odbrane u Bosni i Hercegovini (u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti) nastave s provođenjem aktivnosti u odnosu na NATO, koje su utvrđene Zakonom o odbrani Bosne i Hercegovine", rekao je Džaferović.
