Džaferović: Obnavljanje nezavisnosti BiH bila je prirodna težnja ljudi za slobodom
"Prije ravno tri decenije, Bosna i Hercegovina krenula je putem nezavisnosti. To je velika, rekao bih, epohalna stvar. Skoro dvije trećine građana, na slobodnom referendumu, izabralo je da živi u suverenoj i demokratskoj Bosni i Hercegovini. Bio je to glas za državu ravnopravnih građana i naroda, Bošnjaka, Hrvata, Srba i svih drugih. Bio je to glas za slobodu i opstanak Bosne i Hercegovine, u vrijeme kada su se kovali planovi o njenoj podjeli i njenom uništenju", rekao je Džaferović
Ističe kako je referendum od 29. februara i 1. marta 1992. godine proveden je u skladu sa regulama domaćeg i međunarodnog prava. Naglašava da je demokratska volja građana iskazana na legalan i transparentan način, uz punu saradnju sa međunarodnom zajednicom.
"Sam čin proglašenja nezavisnosti izvršen je u skladu sa svim potrebnim procedurama. To je potvrđeno činjenicom da je Bosna i Hercegovina odmah po proglašenju nezavisnosti priznata od međunarodne zajednice i primljena u Ujedinjene nacije, kao ravnopravna članica. Ne treba zaboraviti da su i oni koji su htjeli podijeliti Bosnu i Hercegovinu, pravili neke svoje referendume, ali oni su bili nezakoniti, nikada nisu bili priznati i sa pravnog stanovišta ostali su ništavni", poručio je Džaferović.
Ističe da oni koji nisu imali pravo i pravdu na svojoj strani pokušali su svoje ciljeve ostvariti - bezobzirnom silom.
"Kada je počela surova agresija na Bosnu i Hercegovinu, pokazalo se da su jedini garant njenog opstanka branioci. Međunarodno pravo je bilo neizostavno za sticanje nezavisnosti, ali pokazalo se da ono samo nije dovoljno. Bila je potrebna snaga, koja će stati iza toga prava. Ta snaga bila je Armija Republike Bosne i Hercegovine. Sloboda koju smo izborili skupo je plaćena. To nikada ne smijemo zaboraviti", rekao je član Predsjedništva BiH.
Pojašnjava kako je istina o periodu agresije ispisana je na stranicama međunarodnih sudova.
"Po presudama Međunarodnog suda pravde i Haaškog tribunala, rat u Bosni i Hercegovini nedvosmisleno je karakterizovan kao međunarodni oružani sukob, u kojem su učestvovale Srbija i Hrvatska. Vodeći civilni i vojni zvaničnici Srbije i Hrvatske, u ovim presudama, određeni su kao članovi udruženih zločinačkih poduhvata, s ciljem podjele Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina 1. marta 1992. godine nije po prvi put stekla nezavisnost, već ju je obnovila, nakon vijekova strane uprave", jasan je Džaferović.
Kao jedna od najstarijih država u Evropi, Dažferović ističe da Bosna i Hercegovina nikada nije gubila svoj identitet, čak i u onim vremenima kada je bila bez političke nezavisnosti.
"Obnavljanje državnosti Bosne i Hercegovine na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a 1943. godine, a zatim obnavljanje nezavisnosti 1. marta 1992. godine, bila je prirodna posljedica težnje bosanskohercegovačkih ljudi za slobodom. Današnja Bosna i Hercegovina uređena je na temelju Daytonskog mirovnog sporazuma, ali ona je u odnosu kontinuiteta spram Republike Bosne i Hercegovine iz 1. marta 1992. godine. Prvi član Dejtonskog ustava nedvosmisleno govori o kontinuitetu postojanja države Bosne i Hercegovine, što uključuje i kontinuitet njenih propisa, pa i zakona na osnovu kojeg slavimo današnji praznik", rekao je Džaferović.
Naglašava kako su otpori spram 1. marta protivni temeljima Dejtona jer i po Dejtonskom sporazumu, jednako kao i po 1. martu, Bosna i Hercegovina nezavisna država, članica Ujedinjenih
nacija, sa svojim međunarodno priznatim granicama.
"Prema tome, svi koji su prihvatili Dejtonski sporazum, prihvatili su i rezultate 1. marta. Ili, zapravo, nikada iskreno nisu ni prihvatili Dejtonski sporazum", govori Džaferović.
Na kraju, Džaferović je poručio kako se država nalazi u historijskom trenutku.
"Kriza u Bosni i Hercegovini traje već duže od pola godine. Blokiran je rad institucija i postepeno se vode secesionističke aktivnosti usmjerene protiv institucija Bosne i Hercegovine. Otvoreno se nasrće na 27 godina implementacije Daytonskog mirovnog sporazuma, a reakcije evroatlantske zajednice još su blage i nedovoljne da zaustave secesionistički projekat vlasti entiteta RS. Na međunarodnom planu, agresija Ruske Federacije protiv Ukrajine promijenila je sve. Odnosi koji su se podrazumijevali, sada su dovedeni u pitanje. Povelja Ujedinjenih nacija i međunarodno pravo bezobzirno su pogaženi. Situacija ukazuje na potrebu najvišeg stepena budnosti, ozbiljnosti i odgovornosti", poručio je Džaferović.
Pojašnjava kako je jedini način da se sačuva stabilnost BiH bezuslovno poštovanje Dejtonskog sporazuma.
"Svako ko nas želi vratiti u 1995. godinu, ima opasne namjere. Međunarodna zajednica, a prvenstveno evroatlantska zajednica, mora shvatiti svu ozbiljnost trenutka i reagovati preventivno. Koristeći političke i odbrambeno-vojne mehanizme, euroatlantska zajednica mora zaštititi Daytonski mirovni sporazum, jer je to njena obaveza i po samom tom sporazumu. Evropska unija i NATO savez moraju pružiti sve što je potrebno institucijama Bosne i Hercegovine da zaštite suverenitet i teritorijalni integritet", navodi Džaferović u obraćanju.
U zaključku je naveo kako se nada da će biti dovoljna razuma unutar same BiH, od onih koji već napadaju na ustavni poredak države, da se na vrijeme zaustave i vrate konstruktivnom dijalogu u institucijama BiH.
"U protivnom, oni će biti najveći gubitnici. Bosni i Hercegovini neće moći nauditi. Mogu samo nauditi miru i stabilnosti, a oni završiti pred sudovima i na smetljištu historije. Aktuelna kriza u Ukrajini i agresija Ruske Federacije na Ukrajinu, i sve što događa u vezi s time treba im biti velika opomena. Apsolutni interes svih građana i svih naroda u Bosni i Hercegovini jeste očuvanje cjelovite i demokratske države Bosne i Hercegovine i to onakve kakva je definisana referendumskim pitanjem. To je država ravnopravnih naroda i građana, u kojoj će se svako osjećati komotno u svojoj koži, na svakom pedlju ove zemlje", rekao je Džaferović.
Naglasio je kako je građanima potrebna moderna država.
"Potrebna nam je moderna, demokratska, funkcionalna država, članica Evropske unije i NATO saveza, koja će moći odgovoriti izazovima savremenog doba i ljudskih potreba u njemu, jer samo tako će nove generacije moći planirati budućnost u svojoj zemlji. U to ime, svim građanima i građankama Bosne i Hercegovine, sretan Dan nezavisnosti. Neka vječno živi naša domovina - Bosna i Hercegovina", zaključio je član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.
Kako je došlo do promjene većine u Domu naroda BiH: Ključne su uloge Vukovića i Cvitanovića
