Džaferović u Londonu: Borba za pravdu u Srebrenici je borba za pravdu na cijeloj zemaljskoj kugli
Obratili su se i ministar ravnomjernog razvoja Ujedinjenog Kraljevstva Greg Clark, ministar vanjskih poslova u sjeni David Lammy, direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić, zastupnik u Parlamentu i bivši komandant Britanskog bataljona UNPROFOR-a Bob Stewart, zastupnici Ian Blackford i Fleur Anderson, baronesa Sayeeda Warsi i predsjedavajući fondacije "Remembering Srebrenica" Waqar Azmi.
Džaferović se tokom obraćanja zahvalio svima koji daju doprinos čuvanju sjećanja na genocid.
"Genocid u Srebrenici je najveći zločin na evropskom tlu, nakon Drugog svjetskog rata. Za nepunih sedam dana, nakon 11. jula 1995. godine, jedinice vojske i policije Republike Srpske ubile su više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka. Egzekucije su vršene u maniru Einsatzgruppen odreda: žrtve su izvođene u manjim grupama od pet do deset ljudi, sa povezima na očima, streljani su u leđa ili potiljak, a zatim su zakopavani u masovne grobnice", rekao je Džaferović.
Dodao je da nakon što su vlasti SAD-a u ljeto 1995. objavile satelitske snimke masovnih grobnica, vlasti Republike Srpske su pokrenule operaciju premještanja masovnih grobnica, sa primarnih lokacija na sekundarne i tercijarne, kako bi prikrili zločine. Iz tog razloga posmrtni ostaci bili su zakopani u grobnicama udaljenim desetinama kilometara.
"Lekcije rata u Bosni i Hercegovini, a naročito pogreške Ujedinjenih nacija u Srebrenici, moraju biti vječni putokaz međunarodnoj zajednici, naročito danas, kada svjedočimo agresiji na Ukrajinu, praćenoj zločinačkom kampanjom", kazao je Džaferović.
U nastavku je rekao da je BiH bila izložena brutalnoj agresiji susjedne Srbije, te je vršenjem sistematskih i masovnih zločina nastojala promijeniti demografsku sliku većeg dijela teritorije BiH, kako bi je anektirala i inkorporila u tzv. "veliku Srbiju".
"Druga tendencija, koja je dovela do genocida, bio je neutralni i relativizatorski stav dijela međunarodnih zvaničnika, prvenstveno funkcionera Ujedinjenih nacija poput Boutrosa Ghalija i Yasushija Akashija, koji su neprestano relativizirali počinjene zločine, izjednačavali žrtve i zločince, te se protivili intervenciji međunarodnih snaga", rekao je Džaferović.
Dodao je da je jedan od rijetkih glasova zdravog razuma u tim mračnim godinama, bila bivša premijerka Margaret Thatcher i lord Paddy Ashdown, kojima je pred priustnima odao priznanje i poštovanje jer su od samog početka prepoznali ko je žrtva, a ko agresor.
"Danas, kada je Ukrajina suočena sa agresijom susjedne države i kada se vrše zločini protiv civilnog stanovništva u Ukrajini, nikada važnije nisu bile lekcije iz Bosne i Hercegovini. Umjesto embarga, napadnutoj državi se mora omogućiti da se brani, a u međunarodnoj javnosti ne smije biti dopušteno da se iznalaze opravdanja za agresiju i zločine. Mora postojati jasna razlika između zločinaca i žrtava, jer sve drugo vodi nas u mrak i moralni kolaps čovječanstva", kazao je Džaferović.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH zahvalio se vlastima Velike Britanije na doprinosu, koji su dali u intervenciji NATO saveza.
"Zahvalan sam i na podršci, koju je Ujedinjeno Kraljevstvo dalo u proteklih 27 godina provođenja mirovnog sporazuma, prvenstveno kada je u pitanju integracijski put Bosne i Hercegovine i jačanje državnih institucija. Posebnu zahvalnost u tom smislu dugujemo pokojnom lordu Paddyju Ashdownu, koji je služio kao visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini", rekao je Džaferović.
On je istakao da se kažnjavanje genocida u Srebrenici tiče i ukupne međunarodne sigurnosti, jer zločini nisu stvar prošlosti.
"Ishod borbe za pravdu u Bosni i Hercegovini ne prate samo civilizirani ljudi u svijetu, već i zlikovci. Hoće li zločin biti kažnjen ili će biti nagrađen, nešto je što i njih zanima. Zato je borba za pravdu u Srebrenici je borba za pravdu na cijeloj zemaljskoj kugli i šire. Zato je borba za sigurnost i budućnost srebreničke djece, borba za sigurnost i budućnost svakog djeteta", zaključio je Džaferović.