U kontekstu značaja zajedničke vojne vježbe "Brzi odgovor 21" Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i Oružanih snaga Sjedinjenih Država, Džaferović je kazao da je NATO u BiH prisutan od 1995. godine i da je zaustavio rat, pomogao u odbrani države te reformi vojske s ciljem da ona postane NATO članica, a što je zapisano u Zakonu o odbrani.
"Tamo piše da su i Predsjedništvo i Parlamentarna skupština i Vijeće ministara dužni da poduzimaju sve kako bi BiH što prije postala članica NATO saveza i za to su glasali svi zastupnici, taj zakon je jednoglasno usvojen, dakle svi zastupnici iz RS i FBIH, svi građani, sva struktura Parlamenta je to praktično podržala, tako da kada je NATO u pitanju, BiH ima vrlo specifičan odnos sa NATO-om, mi formalno nismo članica, ali NATO je prisutan tu. Nema ni jednog i nikakvog drugog vojnika u BiH, niti može biti, osim vojnika NATO-a, EUFOR-a i vojnika Oružanih snaga BiH", istakao je Džaferović.
Dodao je da je vježba dio šire vojne vježbe "Odbrana Evrope" u kojoj učestvuje 28 000 vojnika iz različitih država koja ima za cilj da pokaže operativnu sposobnost OS BiH i sposobnost interoperabilnosti, odnosno spajanja s drugim snagama.
Komentarišući utjecaj Ruske Federacije u našoj zemlji i regionu istakao je da BiH želi dobre odnose s Rusijom, ali u tom smislu, ona mora poštovati zakone i utvrđene ciljeve naše zemlje, uključujući put prema NATO-u.
"Kada kažemo da poštujemo Dejtonski sporazum i mogli smo čuti izjave i od Predsjednika Putina, onda to znači da se poštuju politike koje je utvrdila BiH, da se poštuje naš NATO put, evropski put, da se poštuje sistem koji mi imamo, to znači strane sudije u Ustavnom sudu koje mi imamo i visoki predstavnik, to znači i poštivanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta kojeg imamo i želimo na tom principu da gradimo odnose", istakao je Džaferović.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
