Džaferović: Uloga Armije Republike BiH bila je časna i trebamo se ponositi njenim pobjedama
Džaferović se obratio okupljenima u sali Općine Bugojno, na manifestaciji koju je organizovalo Udruženje za zaštitu tekovina borbe za Bosnu i Hercegovinu, poručivši da je riječ o dva izuzetno značajna historijska datuma koja se tiču perioda odbrambeno-oslobilačkog rata.
"Ova akademija spaja dva krucijalna događaja, kada je u pitanju odbrana Bugojna i cijelog ovog kraja Bosne i Hercegovine. Prvi događaj je 27. godišnjica formiranja Prve bugojanske brigade Armije Republike BiH, a drugi je 25. godišnjica Kupreške operacije. Prvi događaj simbolizira odbrambenu, a drugi – oslobodilačku dimenziju herojske borbe Armije Republike BiH", kazao je Džaferović.
Dodao je da su već i prije osnivanja Prve bugojanske brigade, ove jedinice odigrale presudnu ulogu u odbrani Prusca od nasrtaja velikosrpske agresije u ljeto 1992, naglasivši da će ostati zapamćeno da su bugojanske jedinice ARBiH tada tehnički daleko nadmoćnijem i opremljenijem agresoru tada nanijele tolike gubitke da se velikosrpska armada više nikada nije usudila da zauzme Prusac.
"Da ne postoji ništa jače od armije časnih ljudi, koji se bore za ispravan cilj, pokazala je i druga velika pobjeda Armije BiH u Bugojno. To je pobjeda nad vojnim snagama HVO-a, koje su bile u službi udruženog zločinačkog poduhvata. O prirodi tog agresorskog poduhvata, najbolje govori činjenica da je isti taj HVO, koji nigdje na teritoriju Bugojna nije mogao vojno da nadvlada Armiju RBiH, počinio masakr nad 45 nedužnih civila u Vrbanji. Nesposobnošću na bojnom bolju i nemilosrdnošću prema civilima, zločinačke formacije su pokazale svoje pravo lice koje je kasnije sveobuhvatno opisao i Haški tribunal u svojim presudama", rekao je Džaferović.
On je potom kazao da se strateški i moralni značaj bugojanskih jedinica ogleda i u činjenicu da nisu branile samo bugojansku, već su dale značajan doprinos i u odbrani susjednih općina, navodeći primjer odbrane Gornjeg Vakufa.
"Upravo u tom gradu, agresor je pokazao svu svoju nemoć spram Armije RBiH, a svaki pripadnik Armije RBiH koji je učestvovao u toj herojskoj odbrani može da osjeća samo najveći ponos, i zbog vojne i zbog moralne supremacije u odnosu na agresorske sile", dodao je član Predsjedništva BiH.
Džaferović je u svome obraćanju izdvojio Kuprešku operaciju, kao posebnu, jer je bila prva oslobodilačka akcija ARBiH u Bugojnu, kada su bugojanske jedinice napravile prodor prema Kupresu, oslobađajući značajan dio općina Bugojno i Donji Vakuf, kao i sam Kupres.
"Činjenica da je Armija RBiH, nakon konsolidacije i organizacije, pokazala da je u stanju ne samo braniti se, već i oslobađati teritoriju imala je presudan značaj. Kupreška operacija na jako dobar način ilustruje probijanje ne samo vojnog fronta, nego i mentalne barijere koje je 1994. godine izvršila Armija Republike Bosne i Hercegovine. Od isključivo defanzivne pozicije došli smo u poziciju legitimne, oslobodilačke ofanzive. Konačno smo počeli da igramo bijelim figurama", rekao je Džaferović.
Član Predsjedništva BiH istaknuo je i važnost njegovanja pobjedničke dimenzije Armije Republike BiH i pobjedničkog mentaliteta za koji su osnov dale veličanstvene oslobodilačke operacije iz 1994., a posebno iz 1995. godine.
"To je od posebnog značaja u političkom kontekstu, gdje naša zadaća ne može biti svedena samo na odbranu interesa države BiH od političkih nasrtaja retrogradnih sila. U periodu koji je pred nama, od najvećeg je interesa da krenemo u političko oslobođenje javnog prostora u BiH, koji je već decenijama kontaminiran retrogradnim politikama i ideologijama", istaknuo je Džaferović.
Naglasio je da je prvi korak u tom procesu depolitizacija pravosudnih institucija u BiH, koje su u određenoj mjeri uzurpirale te retrogradne politike, te da u proteklih nekoliko godina neprestano svjedočimo pokušajima da se, kroz permanentno pokretanje neosnovanih optužnica protiv pripadnika Armije RBiH, uspostavi etnički balans u procesuiranju ratnih zločina.
"Cilj je, što je više moguće, izjednačiti Armiju RBiH sa VRS-om i HVO-om. Najprije se to radi, na kvantitativnom planu, optuživanjem što većeg broja pripadnika Armije RBiH, te smanjenjem broja procesa protiv pripadnika drugih; a zatim i na kvalitativnom planu, gdje se oslobodilačke akcije Armije RBiH na vještački način pokušavaju kvalificirati kao udruženi zločinački poduhvati, s ciljem njenog izjednačavanja sa agresorskim formacijama", kazao je Džaferović.
Dodao je da se Armija RBiH u Bugojnu kao i drugim dijelovima BiH suprotstavljala udruženom zločinačkom poduhvatu, te da do sukoba između Armije RBiH i HVO-a ne bi došlo da nije bilo velikodržavnih pretenzija i udruženog zločinačkog poduhvata usmjerenog protiv države BiH, čiji su izvođači bili HV i HVO-a.
"Bošnjacima Bugojna, kao i Bošnjacima cijele Vrbaske doline bila je namijenjena sudbina nestanka, i da nije bilo Armije RBiH danas ne bi bilo ni Bošnjaka u Bugojnu. Svako ko je počinio zločine mora odgovarati, i niko nije oslobođen krivice, ali je nedopustivo da se tendenciozno i selektivno procesuira samo pripadnike Armije RBiH, a da istovremeno niko ne odgovara za zločine nad Bošnjacima u Bugojnu", kazao je Džaferović.
Prema njegovim riječima, potpuno je nedopustivo da Tužilaštvo BiH nije procesuiralo odgovorne za ubistvo 45 bošnjačkih civila u Vrbanji.
"Za ovaj zločin osuđena je samo jedna osoba, i to na temelju vlastitog priznanja, dok Tužilaštvo već decenijama ne pokazuje nikakav interes da procesuira i desetine drugih odgovornih, za zvjerstva u Vrbanji. Štaviše, kako ističu iz udruženja žrtava, pojedini tužioci su pokazali i otvorenu spremnost da zataškaju procesuiranje odgovornih za ovaj zločin. Nije jedan čovjek ubio 45 nedužnih civila, i Tužilaštvo mora da procesuira odgovorne", poručio je Džaferović.
Džaferović je kazao da se Bugojno i i bugojanske jedinice trebaju da se ponose svojom časnom i herojskom ulogom u odbrani Bosne i Hercegovine od agresije, naglasivši da je Bugojno, kao izuzetno razvijena općina, dala krucijalne resurse u odbrani i primila i zbrinula veliki broj izbjeglica iz gradova širom BiH.
"U životu svakog čovjeka postoje granične situacije, trenuci velikih izazova kada ljudi pokažu ko su i šta uistinu. Način na koji se u takvim situacijama postavimo ostaje trajno obilježje našeg identiteta. Suočeni sa najvećim izazovima i opasnostima, pokazujemo – jesmo li slobodni ljudi ili nismo. Takva je granična situacija za sve nas bio period odbrane od agresije, od 1992. do 1995. godine. Pokazali smo da smo u stanju odbraniti se, časno i dostojanstveno, i sačuvali smo državu Bosnu i Hercegovinu, kao najbolji državno-pravni okvir našeg historijskog postojanja", poruka je člana Predsjedništva BiH.
Svoje obraćanje zaključio je riječima da način na koji se sjećamo tog perioda najbolje opisuje ko smo danas.
"Neki bi željeli da se stidimo borbe, žele nas ušutkati, jer im smeta naša sloboda i država Bosna i Hercegovina. Neka znaju da nikada nećemo oboriti glavu. Mi imamo razloga da se ponosimo, i uvijek ćemo se se ponositi veličanstvenom borbom Armije Republike Bosne i Hercegovine", zaključio je Džaferović.
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
