Džaferović: Uvijek sam za trilateralu, ali se u unutrašnje odnose u BiH ne može miješati
"Bilateralni odnosi su u svakom sektoru na najvišem mogućem nivou, izvanredni, prijateljski, bratski. U oblasti ekonomije bi mogli biti na višem nivou i radimo na tome. Sastanak je bio prilika da analiziramo odnose i da vidimo šta još možemo uraditi da te odnose unaprijedimo", istakao je Džaferović.
Kako je kazao, Turska se protivi bilo kakvim blokadama, podržava reforme, ne traži ništa od Bosne i Hercegovine, a daje podršku.
"Odnos Republike Turkije je iskren, pošten i prijateljski. Podržava suverenu, cjelovitu zemlju, evropski i NATO put. Podržava institucije i reforme, protivi se bilo kojoj politici koja ruši sve ovo o čemu sam govorio. To je stav koji je danas rečen", naveo je.
Dodik, Rusija i Ukrajina
Komentarišući susret člana Predsjedništva Milorada Dodika (SNSD) i ministra Cavusoglua ranije ove sedmice u Turskoj, rekao je da se on trebao desiti danas, ali da se to nije desilo, jer je Dodik u Rusiji. Poručio je da Dodikova posjeta Rusiji neće promijeniti odnos Bosne i Hercegovine prema agresiji Rusije na Ukrajinu.
"Bosna i Hercegovina je dio svijeta koji se pridružio mjerama civiliziranog svijeta i bit ćemo dio paketa da Bosna i Hercegovina ima što manje štetnih posljedica. Rekao sam da će Bosna i Hercegovina voditi politiku koja će što manje biti štetna po nju. Ne možete biti neutralni, morate biti na strani svijeta koji je protiv toga i bit ćemo sa tim svijetom u posljedicama tog stava", naglasio je.
Trilaterala
Predsjedavajući Predsjedništva smatra da postoji razlika između trilateralnih sastanaka i prijedloga da Hrvatska, Srbija, Turska i Bosna i Hercegovina odlučuju o unutrašnjim stvarima Bosne i Hercegovine.
"Mi imamo dvije trilaterale. Turkije - Srbija - Bosna i Hercegovina i Turkije - Hrvatska - Bosna i Hercegovina. Uvijek sam da imamo te sastanke, zašto da ne. Ti sastanci uvijek donose korist. Zadnja trilaterala je 2019. bila u Beogradu. Vjerujem da ćemo imati trilateralu do konca ove godine, ne zavisi sve od mene", istakao je.
Prema njegovim riječima, trilateralni sastanci nisu osmišljavani da bi se bilo ko kome miješao u unutrašnje stvari.
"To je abeceda odnosa. Nikada se na tim sastancima nije miješalo u unutrašnje odnose. Postoji Predsjedništvo, Parlament Bosne i Hercegovine. Mi ćemo rješavati svoja pitanja. Nikada ne možete riješiti neko pitanje, a da ne uzmete standarde civiliziranog svijeta", ocijenio je.
Džaferović je saglasan s tim da nije prihvatljivo da se održavaju sastanci na kojima će se bilo ko miješati u unutrašnje odnose Bosne i Hercegovine.
"Oko čega se mi trebamo dogovarati - oko toga da li postoje Oružane snage (OS) ili ne postoje? One postoje, postojat će i bit će osnaživane. Pravosuđe treba postojati i bit će učinkovitije. Porezni sistem mora postojati. Oko toga nema razgovora. Oko okvira funkcionisanja Bosne i Hercegovine nema razgovora bilo s kim. Dodik to mora poštovati, jer je to ustavno i zakonsko rješenje. Nigdje se ne raspravlja da li će se poštovati odluke Ustavnog suda", napomenuo je Džaferović.
Status kandidatkinje za članstvo u EU
Govorio je i o tome da li očekuje da će Bosna i Hercegovina dobiti status kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniiji.
"Uradio sam sve što sam mogao da bi Bosna i Hercegovina ostvarila što tješnju vezu sa EU. Vidjet ćemo kako će se stvari odvijati. Želio bih da Bosna i Hercegovina što prije dobije kandidatski status. Treba ga dobiti, ne zato što je urađeno sve što se moglo uraditi za provedbu 14 prioriteta EU. Licemjerno je od onih koji su prije tri dana glasali protiv zakona iz mišljenja EU. Onda isti ti predlažu zaključak i traže od Vijeća EU da Bosna i Hercegovina dobije kandidatski status. Ne ide to tako", poručio je.
Obrazložio je zašto misli da Bosna i Hercegovina treba dobiti kandidatski status.
"Bosna i Hercegovina treba dobiti kandidatski status, jer je to pitanje geopolitičke naravi. Mi smo 2004. bili rame uz rame sa Hrvatskom kada je u pitanju evropski put, sada smo na začelju kolone. Važan razlog za to je i odnos međunarodne zajednice prema obavezama proistaklim iz Dejtonskog mirovnog sporazuma. Kada su imali odgovarajući odnos, mi smo imali napredak", konstatovao je.
Džaferović je zaključio da bi dobijanje kandidatskog statusa bilo, kako je izjavio, na neki način vraćanje duga prema Bosni i Hercegovini zbog uloge međunarodne zajednice.
Podsjećamo, ministar vanjskih poslova Turske Mevlut Cavusoglu jučer, 17. juna, je došao u Bosnu i Hercegovinu. Susreo se sa reisom Huseinom Kavazovićem, visokim predstavnikom Christianom Schmidtom, ministricom vanjskih poslova Biserom Turković (SDA) i članom Predsjedništva Šefikom Džaferovićem i Željkom Komšićem (DF).
