Džaferović: Zločini protiv civila u Ukrajini podsjećaju na opsadu Sarajeva
Naglasio je da živimo u posebnom historijskom trenutku, a globalna gibanja proteklih godina rezultirala su jednom posve novom stvarnošću koja se drastično razlikuje od svijeta koji smo poznavali nakon kraja Drugog svjetskog rata, a naročito nakon pada Berlinskog zida.
Blokovska podjela svijeta
"Umjesto blokovske podjele svijeta iz vremena hladnog rata, ili unipolarnog svijeta iz prethodnih decenija, na scenu je došao jedan multipolarni svijet. Ovaj svijet odlikuje se nikada većim brojem relevantnih geopolitičkih aktera, što stavlja na kušnju multilateralne institucije kao i tradicionalne moduse postupanja", naveo je Džaferović.
Dodao je da je stanje geopolitičke promjene, koje je započelo tokom protekle decenije, eskaliralo ruskom agresijom na Ukrajinu. Ovim događajem de facto su pomjereni limiti geopolitičke imaginacije na evropskom tlu u 21. stoljeću. Ono što se činilo nezamislivim postalo je realnost.
Džaferović je istaknuo da je na sceni direktna vojna agresija protiv suverene i nezavisne države, članice Ujedinjenih nacija.
"Civili u Ukrajini su žrtve teških zvjerstava. Scene užasa u Mariupolju i posljednji prizori masakra u Buči uznemiruju savjest čovječanstva, kao što je to bio slučaj sa opsadom Sarajeva 90-ih i masakriranjem civila u Bosni i Hercegovini za koja smo pomislili da se više neće ponoviti, barem ne na evropskom tlu", kazao je Džaferović.
Po njegovim riječima, pitanje ruske agresije na Ukrajinu nije samo geopolitičko pitanje. To je prvenstveno ljudsko pitanje. To je pitanje borbe Ukrajinaca za goli život i opstanak.
Globalna sigurnosna arhitektura
"U trenutku dok se ubijaju civili i razaraju gradovi, mnogo značajnije od analiza jeste podizanje glasa i svijesti o onom šta se događa. Istovremeno, posve je neupitno da ovaj događaj ima posljedice primarno na globalnu sigurnosnu arhitekturu, a zatim i na sve ostale sektore, od ekonomije preko energetike i međunarodnog saobraćaja, pa sve do kulture i sporta", naveo je predsjedavajući Predsjedništva BiH.
Istaknuo je da su ekonomske posljedice rata već devastirajuće. Trendovi su neumoljivi. Kao veliki proizvođač i značajno tržište, Ukrajina je bila važna karika u lancu evropske ekonomije. Posljedično, ocrtavaju se konture velike krize u nabavci hrane i energetske krize. Ruska Federacija, koja je ovom agresijom srozala svoj kapacitet da bude pouzdan partner, također je bila važna karika u navedenom lancu, kao veliko tržište i dobavljač energenata - kazao je Džaferović.
Naveo je da donošenje nezapamćenog seta sankcija, kao odgovora na napad na Ukrajinu, otvara neka nova pitanja. Koliki je potencijal naše zajedničke ekonomije da se transformira i adaptira, u odgovarajućem vremenskom okviru, kako bi se izbjegle najteže posljedice. Nadalje, diverzifikacijaenergetskih snadbjevačkih lanaca u Evropi postaje sudbonosni proces od čijeg ishoda će ovisiti mnogo toga.
"Jedno od krucijalnih pitanja nakon agresije na Ukrajinu jeste njeno eventualno prelijevanje na druge regije u Evropi, između ostalih i zapadni Balkan. Radi se o procjeni rizika koju su dale adrese sa najvišim stepenom ozbiljnosti, prvenstveno NATO i Evropska unija. Navedena procjena je u skladu sa zabrinutošću javnosti, pa i samog stanovništva na području zapadnog Balkana i Bosne i Hercegovine kao centralne tačke u sigurnosnoj strukturi zapadnog Balkana", rekao je Džaferović.
Džaferović je dodao da najveći problem u vezi sa sigurnošću zapadnog Balkana i BiH jeste što neke političke strukture još uvijek sanjaju o promjeni granica.
Užasno iskustvo 90-ih
"Uprkos užasnom iskustvu 90-ih, oni još uvijek nisu odustali od svojih namjera da mijenjaju granice, s ciljem da povećaju trenutni opseg teritorije pojedinih država, a da druge države, kakva je BiH, reduciraju", naglasio je Džaferović.
To je, dodao je on, ideologija koja se u BiH, prvenstveno manifestira kroz secesionističke tendencije. Nosioci ovih secesionističkih tendencija otvoreno govore da samo čekaju povoljan geopolitički trenutak kako bi krenuli u konačnu implementaciju svojih namjera.
"Dotad oni rade na „pripremanju terena“, a to smo mogli vidjeti u proteklih duže od pola godine, kada su vlasti entiteta Republike Srpske krenule u projekat unilateralnog poništavanja 27 godina implementacije Dejtonskog sporazuma, što potkopava same temelje mira u BiH. Ovi akteri, koji teže ka otcjepljenju dijelova teritorije BiH, taktički će poreći svoje namjere kada se suoče s osudama i pritiscima iz međunarodne zajednice. Ali potrebno je više nego njihove riječi gledati u njihova djela, i jasno je vidljivo da vlasti Republike Srpske još uvijek nisu povukle neustavne zakone i druge mjere, koje su donosile tokom proteklih pola godine, a koje su u međunarodnim institucijama i javnosti nedvosmisleno proglašene secesionističkim", naglasio je Džaferović.
Po njegovim riječima, druga dimenzija problema jeste snažan ruski utjecaj na ove političke aktere. Ruska Federacija je, kako dodaje, već godinama politički protektor ovim akterima, a oni zauzvrat rade u korist ostvarivanja nekih od strateških interesa Rusije, kao što je blokiranje NATO integracija i kreiranje trajne nestabilnosti u mekom trbuhu Evropske unije i NATO saveza.
Džaferović je kazao da se Bosna i Hercegovina pridružila međunarodnoj zajednici u osudi ruske agresije, "proruske političke snage u BiH trenutno blokiraju da BiH implementira identične sankcije, koje je Ruskoj Federaciji uvela Evropska unija".
"Iako je to naša obaveza, na temelju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, da se pridružimo ovim sankcijama, evidentno je da je ruski utjecaj toliko snažan da sprečava ovo", naveo je predsjedavajući Predsjedništva BiH.
Fokus međunarodne javnosti
Zato je, smatra on, od izuzetnog značaja da se zadrži kontinuirani fokus cjelokupne međunarodne javnosti, a prvenstveno NATO saveza i Evropske unije prema procesima unutar BiH. Jer ti procesi nisu bitni samo za BiH, već i za sveukupnu evropsku sigurnost i stabilnost.
"Jedna od tema ovog foruma jeste budućnost Evropske unije. Kao najveći mirovni projekat u historiji, Evropska unija ima izuzetnu ulogu u novonastaloj situaciji. Evropsko jedinstvo koje je iskazano povodom Ukrajine dalo je novu energiju i samoj Evropskoj uniji. Potkopavanje evropske i ukupne globalne sigurnosne arhitekture stvorilo je svijest o geopolitičkom značaju funkcionalnosti Evropske unije i njenog proširenja", kazao je Džaferović.
Po njegovim riječima, Ukrajinska kriza demonstrirala je da zasićenost proširenjem mora biti prevaziđena, jer proširenje nije jednostrani proces, u kojem bi samo nove članice dobivale mnogo, a stare gubile.
"Proširenje je od uzajamnog interesa i za Evropsku uniju i za nove članice, naročito kada govorimo o zapadnom Balkanu. Evropska unija treba nama, ali i zapadni Balkan treba Evropskoj uniji", zaključio je Džaferović.
Kaže da bi najveći rizik za same članice Evropske unije, u smislu sigurnosti i novih socijalnih problema, bilo prepustiti zapadni Balkan trećim akterima, koji bi mogli da putem zapadnog Balkana destabiliziraju i samu Evropsku uniju.
"Zato se proširenje mora posmatrati kao geopolitičko i strateško, a ne administrativno pitanje. I zato bi od krucijalne važnosti za evropsku sigurnost bio opipljiv napredak Bosne i Hercegovine i drugih država regiona ka Evropskoj uniji. Konkretno, dodjeljivanje kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini bilo bi od neizmjernog značaja za prevazilaženje unutrašnje političke krize, te bi bila jasna poruka, u izuzetnom momentumu, da je BiH, kao i cijeli zapadni Balkan, dio evropskog sistema i da neće pasti pod neku novu gvozdenu zavjesu, već da ima jasnu evropsku i euroatlantskuperspektivu", kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović na Delfi ekonomskom forumu.
