Dževad Topić Topa odgovara Petru Đokiću: Jesmo li sami sebe napali u maju 1992. godine?
Đokić je, ističući svoju verziju povijesti, kazao da se rat iz Dobrovoljačke proširio na prostor cijele BiH.
''Oni šire mržnju, netrpeljivost i gnusne laži. General Milutin Kukanjac je posvjedočio da je u Dobrovoljačkoj ulici u okršajima stradalo pet vojnika JNA i jedna muslimanka, a oni i dalje govore o 42 vojnika JNA. Što se tiče tog pitanja od koga se Sarajevo branilo, pa branilo se od onih koji su oteli predsjednika Republike BiH Aliju Izetbegovića i koji su pokušali da zauzmu zgradu Predsjedništva RBiH i druge institucije, te zapalili Glavnu poštu.
"Ko je granatirao Sarajevo? Jesmo mi sami sebe granatirali?! Taj gospodin mora znati da je 2. maja počela opsada Sarajeva. Da tada nismo pružili otpor, desila bi nam se Bijeljina i oni bi se ušetali u grad. Zločini u Bijeljini su se desili mjesec dana prije napada na Sarajevo. Zašto se Đokić ne pita ko je tamo napadao ljude'', kazao Topić za agenciju Anadolija.
ko">Komentirajući tvrdnje Đokića da bi JNA, da je htjela, sigurno zauzela sve važnije objekte u Sarajevu, Topić odgovara da su to nesporno pokušavali.
''Jesmo li u Kulturnom centru ''Đuro Đaković'' (Današnji BKC Sarajevo) uhapsili 27 tzv. Niških specijalaca? Oni su na nas djelovali mnogo prije 2. maja. Imali smo napade na Ilidži, na Otesu, na Pionirskoj dolini, ubistvo Suade Dilberović i Olge Sučić, pa barikade... Mnogo prije 2. maja smo imali napade na Sarajevo. Sreća je da smo mi imali veliko srce i tako hrabre branitelje da se odbranimo od agresora inače bi imali Srebrenicu u Sarajevu već 1992. godine. Oni to znaju, ali šire laži. Očito je cilj ovog svega provokacija. Delegaciji RS smeta što u Sarajevu neko nije napravio incident pa da time mogu manipulirati u političke svrhe'', kazao je Topić.
Inače, polaganje cvijeća i paljenje svijeća u sjećanje na sedmero poginulih pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici završeno je bez incidenata. Dok je delegacija iz RS polagala cvijeće, grupa mladića je na obali Miljacke istaknula zastave Republike BiH i uzvikivala ''Bosna, Bosna''.
Nakon akcije oslobađanja predsjednika Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića koji je 2. maja 1992. godine sa delegacijom zarobljen na aerodromu u Sarajevu, u Dobrovoljačkoj ulici 3. maja 1992. godine došlo je do okršaja branitelja Sarajeva i pripadnika bivše JNA u kojem je stradalo sedam i ranjeno 14 osoba.
U jednom od svojih posljednjih intervjua prije smrti 2002. godine general Milutin Kukanjac, koji je kao komandant Druge vojne oblasti i naredio povlačenje JNA iz glavnog grada BiH, potvrdio je da je u Dobrovoljačkoj ulici stradalo šest osoba.
"Pošto se mnogo manipulisalo, lagalo, izmišljalo o tome koliko je stradalo u Dobrovoljačkoj ulici, vrijeme je jednom da se kaže tačno, a to samo mogu ja. U toj Dobrovoljačkoj ulici oni su napali jedno sanitetsko vozilo. Poginuo je jedan vojnik - Tomović Zdravko iz Han Pijeska, tri pukovnika - Sokić Miro, Radulović dr. Budimir i Mihajlović Boško, i jedan potpukovnik - Jovanić Boško, i jedna žena, muslimanka, Šuko Nurmela, koja je došla iz Zagreba sa tom komandom, i ona je rekla: "Ja neću nikakvu drugu vojsku, ja idem sa mojom vojskom, pa neka poginem". Znači, šest osoba je stradalo - od 261. Valjda su ovi u Beogradu izgubili strpljenje što mi nismo stradali, već ne stradamo. Te laži koje su prosute oko Dobrovoljačke je nešto najsramnije što se može čuti. Ja sam se borio da to objelodanim. "Novosti" nisu smjele, "Politika" - ma ni govora. "Televizija Srbije" - ma ni govora. "Radio Beograd" - ma kakvi. Do dan-danas", kazao je Kukanjac.
Tužiteljstvo BiH je obustavilo istragu protiv 14 osoba za slučaj Dobrovoljačka. Među njima su penzionirani general Armije RBiH Jovan Divjak i ratni član Predsjedništva RBiH Ejup Ganić.
