Džindijska džamija u Tuzli: Jedinstven dragulj izvorne bosanske arhitekture
Prema dostupnim historijskim izvorima, Džindijsku džamiju je krajem 16. stoljeća izgradio Mustafa-beg džindija, pripadnik grupe vještih konjanika koji su imali aktivnu ulogu u zaštiti naselja.
"Džamija je izgrađena od materijala koji su bili dostupni tadašnjem čovjeku, odnosno od ćerpića i drveta. Ova dva topla materijala omogućila su ugodan ambijent u kojem se čovjek osjeća izuzetno prijatno. S obzirom na to da je građena od ovih materijala, džamija je u određenim periodima zahtijevala rekonstrukcije. Značajniju obnovu izvršio je Husein-čauš, bratić Mustafa-bega džindije, tako da se 1701. godine prvi put naziva kao džamija Husein-čauša", rekao je za Klix.ba Elmedin efendija Avdibašić, hatib Džindijske džamije.
Jedna od rijetkih u BiH
Iako je dosad pretrpjela brojne rekonstrukcije, ova tuzlanska ljepotica zadržala je svoj izvorni izgled.
"Njena specifičnost se ogleda u toj tipičnoj bosanskoj arhitekturi, ali i u munari koja je u potpunosti izrađena od drveta. U konstruktivnom smislu, munara je nešto što zahtijeva kontinurianu obnovu i pažnju. Bitno je reći i da je krov izrađen od drveta, a u BiH je sačuvano veoma malo ovakvih džamija", nastavlja Avdibašić.
Iz visokog krova izlazi jednostavna drvena munara s pokrivenom galerijom i otvorima, a svaki zid Džindijske džamije krase po četiri prozora, od kojih su donji pravougaoni, a gornji lučno izvedeni.
Ajdin efendija Džafić u Džindijskoj džamiji je imam već šest godina, a u razgovoru za Klix.ba kaže da se svaki vjernik posebno osjeća nakon ulaska u ovaj vjerski objekt.
"Ljudi ovdje dolaze da klanjaju i odmore svoju dušu. Moram reći i da smo džamiju uspjeli sačuvati u njenom izvornom obliku, ali ne i imamski stan koji se nalazio u njenoj neposrednoj blizini. U isto vrijeme je bio i mekteb koji također danas ne postoji, jer nemamo tehničke uslove za izvođenje mektebske nastave", navodi Džafić.
Džindijska džamija je i u 2018. godini doživjela rekonstrukciju, neposredno prije nego je proglašena nacionalnim spomenikom naše zemlje.
"Rekonstrukcija je pokrenuta na inicijativu jedne naše vakife. Ona je od ličnih finansijskih sredstava izvršila sanaciju krova koji je u cijelosti izmijenjen prema propisima komisije za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH", priča nam Avdibašić.
Vjernici emotivno vezani
Inače, ova džamija smještena je u Džindić mahali koja je zbog slijeganja terena u određenom vremenskom periodu bila skoro potpuno iseljena.
Građani se sada sporadično vraćaju u ovo naselje, a oni koji su emotivno vezani za Džindijsku džamiju namaze redovno klanjaju pod njenim krovom.
"Ljudi ovaj objekt doživljavaju na poseban način i osjećaju ga svojim zbog raznih motiva. Neki su rođeni u ovoj mahali, a drugi su dolazili iz drugih krajeva Tuzle zbog svojih djevojaka. Imamo živih džematlija koji kažu da im je ovo najdraža džamija, jer su prekoputa imali djevojke kojima su se oženili. Faktički, oni su iz harema džamije ašikovali", ističe Avdibašić.
Ova džamija ima svoj džemat, a džematlije se posebno okupljaju petkom za vrijeme džuma-namaza. Također, tu se obavljaju i dnevni namazi, odnosno podne i ikindija, klanjaju se dženaze, kao i bajram-namazi.
"Ljudi u ovu džamiju dolaze iz raznih dijelova grada, posebno zbog svoje duhovne potrebe za uspostavom kontakta s dragim Bogom. Imamo stalni džemat, ali ja molim Boga da svima nama primi naše dove i učini nas boljima nego što jesmo", zaključuje Avdibašić.
Oko džamije se nalazi harem s nekoliko starijih kamenih nišana, među kojima su dva s turbanima. Pretpostavlja se da je tu ukopan Husein-čauš, ali i Ahmet-beg Defterdarević.
Satelitski snimci otkrivaju kako Rusija plaća Sjevernoj Koreji za vojnike i oružje
Kolaps na tuzlanskim cestama: Automobili sletjeli u kanal, na magistralama popriječeni kamioni
