Intervju / Edin Forto: Kad god nam je teško kao vladi, samo se sjetimo šta nam je alternativa

Odgovorio je na pitanje da li se pokajao zato što je pristao biti premijer, da li je tačno da je nedavno ponudio ostavku, te je imao poruku za građane KS.

Uoči preuzimanja dužnosti premijera obećali ste da ćete sve učiniti da se do proljeća vrati normalan život. Nažalost, to se nije desilo. Kako komentarišete stav da to je i tada već bilo nerealno obećanje, a posebno kada se epidemiološka situacija znatno pogoršala?

Kao što ste u pitanju i rekli, obećao sam da ću učiniti sve da se vrati normalan život i zaista sve što je bilo u mojoj moći sam učinio i to ne samo ja, nego cjelokupna vlada.

Virus eliminirati ne mogu, ali očigledno je da to ne može niko na svijetu. Niko još pouzdano ne može prognozirati kraj pandemije.

S druge strane smatram da, s obzirom na nadležnosti koje kantonalni nivo vlasti ima, KS ima najviše proaktivnu ulogu u suzbijanju pandemije u smislu zalaganja za nabavku vakcina, otvaranja punktova za testiranje, tako da sad najviše ljudi testiramo, Opća bolnica "Prim. dr. Abdulah Nakaš" koja je u potpunosti u kantonalnoj nadležnosti se pokazala kao najbolja i najomiljenija među pacijentima, naložili smo zatvaranje određenih privrednih subjekata u cilju suzbijanja pandemije, ali smo jedini koji smo obezbijedili tim ljudima obeštećenje, itd.

Nismo koristili pandemiju da bismo pravdali nerad na drugim poljima pa svi resori u vladi rade kao da će pandemija sutra proći i postpandemijski period ćemo dočekati spremni.

U vezi s tim, istakao bih da se u mandatu ove vlade otkočio proces provedbe kurikularne reforme, zahvaljujući kojoj će KS biti jedini u Bosni i Hercegovini koji će od septembra 2022. imati nastavu usklađenu s ishodima učenja.

Bili ste primorani donositi teške odluke u ovih stotinu dana rada vlade. Kada vam je bilo najteže i za koju odluku smatrate da vam je bilo najteže donijeti?

Uvijek je najteže, ma kakvo opravdanje za to imali, ljudima onemogućavati da rade. Naložiti nekome da zatvori svoj ugostiteljski objekat ili bilo šta drugo.

Primanja su tim ljudima izvor života. Iako smo obezbijedili novce za obeštećenje, uvijek imate neki gorak okus u ustima da neko zbog vaše naredbe možda ne ostane bez posla.

Međutim, kad se suočite sa činjenicama koje vam prezentira struka, da ćete, ako to ne uradite, imati povećan broj zaraženih i mrtvih, te da će pandemija sama od sebe svakako sve zatvoriti, vi morate to uraditi.

Volio bih da ljudi koji se osjećaju oštećenim zbog zatvaranja to shvate, a razumijem, svakako, i ako imaju određeno ogorčenje.

Koji biste potez vlade ocijenili kao najbolji, a koji najlošiji?

To je jako teško reći. Iako stanje nesreće, odnosno vanredno stanje nije proglašeno, zbog finansijskih i političkih kalkulacija viših nivoa vlasti, mi to stanje živimo.

Takvo stanje podrazumijeva odluke koje se donose iz nužde. Te odluke ne možete smatrati ni najboljim ni najgorim.

Poredeći se s nekim drugima koji djeluju u istoj situaciji, ne želeći da ih imenujem, mogu reći da je pozitivno to što djelujemo na svim poljima i da, kad radimo, računamo na to da će pandemija proći i da ništa ne smijemo ostaviti na nivou na kojem je bilo prije nje.

Također, ono što smatram dobrim je što smo pokazali da se i u ovakvim okolnostima može raditi transparentno i ne srljati u priče koje mogu završiti samo kao afere, ma koliko se činile kao neophodne.

Kako biste ocijenili rad ministra zdravstva Harisa Vranića? To vas pitam s obzirom na to da je zdravstveni sistem nikada potrebniji, a funkcioniše u najvećoj krizi od završetka rata.

Kao prvo, prije Vranića mi ministra nismo imali, jer se prošli ministar usred pandemije sakrio. A znate da kad nešto dijelite s nulom, rezultat je beskonačnost.

U prevodu, Vranić je beskonačno puta bolji od prethodnika. Kao drugo, imamo ministra koji se bavi svojim poslom i, kao treće, imamo ministra koji taj posao zna. Mi imamo objektivan problem s Kliničkim centrom Univerziteta u Sarajevu (KCUS) koji je u nadležnosti Federalne vlade, ali gospodin Vranić ne odustaje da sa tom zdravstvenom ustanovom komunicira i sarađuje.

Na zadovoljavajući nivo je doveo domove zdravlja u smislu odgovora na pandemiju, mada tamo tek predstoji borba za podizanje kvaliteta usluge i konačnog rješenja administrativnog haosa, koje se stvarao godinama.

Opća bolnica u Sarajevu je institucija koju građani visoko cijene i Vranić je sastavni dio toga, jer je u vladu prešao iz Upravnog odbora te ustanove. Najviše testiramo u Bosni i Hercegovini, otvoreni su drive in punktovi, otvorene nove COVID ambulante, a Kanton Sarajevo je jedini kanton koji je svojim kanalima dobio donaciju vakcina iz Srbije. I prvi smo koji će Srbiji uzvratiti nečim, konkretno turističkim vaučerima, tako da ta donacija neće biti smatrana kao milosrđe udijeljeno siromašnom komšiji, nego uzajamna saradnja.

Pokrenuli smo i proces registracije građana za vakcinisanje. Ja gospodinu Harisu Vraniću s obzirom na sve nabrojano ništa ne mogu staviti na teret. Tu je i njegovo refleksno uočavanje grešaka i njihova ispravka. Sjetite se kad se prvih nekoliko dana, nakon što smo pokrenuli aplikaciju, oni građani koji nemaju zdravstvenu knjižicu nisu se mogli registrovati, to smo odmah i ispravili.

Posljednji put kada smo s vama razgovarali o nabavci vakcina protiv koronavirusa, kazali ste da ste potpisali ugovor kojim ste se obavezali da ne smijete javno obznanjivati informacije po ovom pitanju. S kim ste potpisali ugovor i ima li pomaka od tada kada ste također rekli da bi prve doze vakcina u KS mogle doći početkom juna? Možete li nam sada reći nešto više od toga, ima li nekog pomaka?

Pomaka ima, ali ne smatram da je to vijest, niti želim ići u detalje. Jedina vijest će biti ako dođe do ugovaranja potrebnih količina vakcina. To što smo prevrnuli svaki poslovni, diplomatski i institucionalni kamen da bi došli do vakcina, to građane ne zanima.

Treba nam masovna imunizacija i cijeli proces nabavke do trenutka isporuke nije sada bitan.

Pojedini smatraju da ste pogriješili kada ste Sarajevo u ovom posljednjem pandemijskom valu poredili sa italijanskim Bergamom jer ste time dodatno zabrinuli građane. Jeste li pogriješili?

Nisam. U tom trentku smo bili najveće žarište u Evropi. U najvećoj krizi morate govoriti istinu koliko god loša bila, a ne pretvarati se da je sve dobro.

Svi političari pozivaju na štednju zbog krize. Svi štede, skoro svima su smanjeni prihodi, ali nisu većini političara. Jeste li vi sebi smanjili platu, jesu li smanjene plate ministrima?

Nisu smanjene plate nikom od zastupnika, ministara, ali ni bilo kome u javnom sektoru. To je odluka koju razmatramo ukoliko dođe u pitanje likvidnost budžeta i naših programa.

Štednja koja vam je promakla je naša odluka da skupštine kantonalnih firmi smanjimo na samo jednog člana, pa smo u kantonu ukupno ukinuli 30 imenovanja. Gdje god vidimo priliku za takvu vrstu racionalizacije, mi ćemo je iskoristiti.

Opozicija, ali i dio javnosti vam spočitava nepotizam i imenovanje nestručnih kadrova na javne pozicije. Dakle, da ste nastavili sa dosadašnjom praksom koja je ustaljena na svakom nivou vlasti u Bosni i Hercegovini. Možete li izdvojiti imenovanja, naravno ne imenom i prezimenom, na javne funkcije osoba koje nisu članovi stranaka Trojke - NiP-a, SDP-a i NS-a?

Molim vas navedite za koga se sumnja da je nestručan i da je imenovan zbog nepotizma! Evo navesti ću vam primjer Nadzornog odbora i direktora ZOI'84. Istražite ko su ti ljudi, pogledajte njihove biografije, pa mi recite šta mislite. Isto uradite za preduzeće Rad. Javite mi šta mislite.

Čini se da je kantonalna vlada Šestorke, u kojoj ste također bili premijer, bila energičnija i odlučnija od trenutnog saziva, pa i po pitanju javnog ukazivanja na dosadašnje nezakonitosti u kantonalnim institucijama. Sada kao da to nedostaje.

Da li se bojite da bi javnim objavljivanjem nezakonitih radnji izazvali reakciju opozicije, prije svega SDA, u smislu da će i ona objaviti nešto što bi moglo kompromitovati vas, vašu stranku i koalicione partnere?

Vlada Šestorke nije djelovala u pandemijskim okolnostima, to je prvo, otud dojam da je bila energičnija. Što se tiče prijava, ne bojimo se, naprotiv, ja pozivam opoziciju da prijavljuje nezakonite radnje ako ima dokaze da se tako nešto radi.

Mi smo sve sumnjive radnje prethodne vlasti obznanili. Pa sjetite se sjednice vlade Šestorke, koju smo otvorili bili i za medije, gdje smo govorili o kriminalu od nekoliko stotina miliona KM, ili objekta Rada na Bjelašnici.

Svi su ti dokumenti i sad dostupni. Ako hoćete da o tome pišete, dat ćemo vam uvid u sve, a pored medija očekujemo i da tužilaštvo uradi svoj dio posla.

Mogu vam najaviti da će opet biti krivičnih prijava. Već znam za neke sumnjive hitne nabavke u domovima zdravlja i nelegalna upošljavanja u ustanovi Djeca Sarajeva, naprimjer.

Grad, odnosno KS izgleda vrlo loše. Veći dio javne infrastrukture je zapostavljen, to se prije svega odnosi na javni prijevoz. Prljav je i zelene površine su zanemarene, zapostavljene. Zašto je to tako premijeru?

Javni prijevoz je trenutno u transformaciji i sve će izgledati drukčije kad stignu nova vozila i kad napokon riješimo nešto što se zove nelikvidni GRAS. O tome ćete imati priliku pisati i pratiti narednih nekoliko mjeseci.

Upravo smo pokrenuli proljetnu akciju čišćenja na 70 lokacija u kojoj učestvuju preduzeća Park i Rad i trajat će dva mjeseca.

Građani su u pravu kada nam pišu da je grad zapušten i prljav. Mene, također, zanima kako je moguće da u Radu zateknemo 41 neregistrovano vozilo. Stoga i smjene i biografije koje sam pomenuo u vašem ranijem pitanju.

Ne možete nešto što se dugo urušava, često i namjerno, preokrenuti za tri mjeseca. Ali te procese smo pokrenuli i više nema nazad.

Akcija čišćenja počinje i u doslovnom i prenesenom značenju.

Poseban problem je javni prijevoz za koji ste navodili da vam je među najbitnijim prioritetima. Preduzeće GRAS duguje stotine miliona KM. S druge strane, zadužili ste nas za desetine miliona KM za rekonstrukciju tramvajske pruge, kupovinu novih trolejbusa i tramvaja.

Da li ovakav GRAS može upravljati savremenom infrastrukturom i vozilima? Šta je uopće rješenje za GRAS - da li je to u konačnici stečaj i da li biste imali hrabrosti to učiniti?

Mi prije bilo kakve priče o konačnoj sudbini GRAS-a moramo sačekati da tužilaštvo utvrdi krivnju za ovakvo stanje. GRAS je sistemski urušavan i potkradan 20 godina i neko mora snositi odgovornost za to, prije svega finansijsku.

Mi zasad tom preduzeću samo možemo pomagati da ne padne u kolaps. S tim ciljem odblokirali smo im račun početkom mjeseca kako bi radnicima mogli isplatiti zaostale plate i kupiti stvari neophodne za funkcionisanje preduzeća.

Unatoč svim problemima uspostavili smo saobraćajnu liniju od Hrasnice do Vijećnice na kojoj važe i mjesečne karte. Kako ste i sami rekli, rekonstruiramo postojeću infrastrukturu i nabavljamo vozila i sve to je upravo u funkciji osnaživanja javnog prijevoza.

Ako i bude stečaja, on će se desiti samo pod uslovom da GRAS iz njega izađe jači, a ne da bude uništen.

Godinama se čeka na ostvarivanje značajnih projekata. Transverzale gradimo već nekoliko godina i uopće se ne nazire kraj gradnje. Pa rekonstrukcija tramvajske stanice na Otoci je postala "megaprojekat" odnosno nije rekonstruisana ni nakon godinu dana.

Nemamo novih trgova, parkova, biciklističkih staza, savremeni fudbalski stadion, savremenu sportsku arenu, koncertnu dvoranu, muzej savremene umjetnosti. Šta je razlog svemu ovome - nerad, neodgovornost, neučinkovitost, nema novca ili nešto drugo?

Razlog je sve što ste naveli, osim da nema novca. Novca je bilo, ali se bacao na nekontrolisano upošljavanje i tendere. Ali, to sve se odnosi na više od 20 godina SDA vlasti.

U manje od dvije godine koliko sam na mjestu premijera, ubrzao sam sve što je bilo moguće. Gradnja transverzala je upravo sa nama i počela. S vladom Šestorke, tačnije, pa smo imali godinu dana nepotrebnog prekida.

Vaše pitanje je ključno za budućnost Sarajeva. Zašto bi neko htio živjeti ovdje ako nema sve što ste pobrojali? To je naš fokus, podizanje kvaliteta života, boljih usluga, čistoće, širenja mreže javnog prijevoza, zelenih površina, biciklističke infrastrukture.

Ali sve počinje i završava sa razvojem privatnog sektora, velikog upošljavanja u polju usluga, kulturne i kreativne industrije, IT i outsourcing industrije, inžinjeringa.

Sarajevo treba da bude grad firmi koje rade za Evropsku uniju i Sjedinjene Američke Države, ali sa uposlenicima koji žele da ovdje žive. Zato će projekti poput tehnološkog parka na Šipu, otvaranja novih IT škola, ponovno naseljavanje kulturne i kreativne industrije u Skenderiju, gradnja ledene dvorane, revitalizacija Zetre, gradnja novih vrtića i podizanje njihovog kvaliteta, sve to će dovesti do toga da Sarajevo ponovo postane poželjan grad za sve stanovnike Bosne i Hercegovine, ali i regije.

Da li ste se ijednom pokajali što ste ponovo pristali biti premijer?

Ne. Za preuzimanje vlasti smo se borili u jeku pandemije dobro znajući šta nas čeka. Ne želim ni da pomislim šta bi bilo da je prethodna vlada bila na vlasti u jeku trećeg talasa kad znamo kakve smo improvizacije gledali 2020.

Sigurno ne bi otvorili drive in punktove, niti pozivne centre za građane, niti nove ambulante širom kantona, jer to nisu uradili nigdje gdje su na vlasti, a na nabavku vakcina ne bi ni pomišljali.

Kad god nam je teško kao vladi, samo se sjetimo šta je alternativa.

Da li je tačno da ste bili ponudili ostavku i ako jeste, zašto ste to učinili?

Nije tačno.

Kako provodite slobodno vrijeme? Šta vam je "ispušni ventil" nakon posla?

Djeca su zakon i s njima i sa suprugom sam najsretniji. Često se nađem sa načelnikom Mandićem (op. a. načelnik Općine Centar Sarajevo Srđan Mandić iz NS-a) nakon radnog vremena, pa raspravljamo o poslu, ali i jedan drugom dajemo savjete.

Mi smo kumovi od prije obostranog ulaska u politiku. Konsultujemo široki krug prijatelja. Ima nas dosta i imamo šta reći. Sviram gitaru. Još uvijek u svojim godinama imam volje da naučim neku novu stvar.

Šta biste ovom prilikom poručili građanima KS-a?

Najvažnije je da gledate naprijed. Živite kao i dosad, samo poštujući mjere. Budite solidarni. Nikakva vlast, ma kako dobronamjerna bila, ne može ovo društvo odvesti naprijed koliko može uzajamna solidarnost, tolerancija i saradnja građana.