Ekipa Klix.ba na terenu sa BIHAMK-om: Zbog niskih temperatura jednako lede i starija i novija vozila
BIHAMK je na teritoriji cijele BiH 24 sata na usluzi građanima. Bilo da se radi o raščišćavanju mjesta nesreće, popravci automobila nakon iznenadnog kvara, šlep-službi ili savjetovanju vozača putem telefona, njihova vrijedna ekipa uvijek ima pune ruke posla.
Ekipa portala Klix.ba posjetila je direkciju BIHAMK-a u Sarajevu i razgovarala s direktorom Elvedinom Hasanovićem, Biserom Hašimbegović iz Informativnog centra, kao i radnicima koji odgovaraju na pozive građana.
Budući da BIHAMK ove godine proslavlja 70. godinu postojanja, direktor Hasanović kaže kako u sedam decenija poslovanja nisu zabilježene ovako niske temperature, povodom kojih je u ovoj kompaniji proglašena vanredna situacija.
Da je vanredna situacija na snazi pokazuje i broj primljenih poziva u prvih 11 dana 2017. godine koji iznosi 124.296, što je gotovo dvostruko više od broja poziva koje primaju tokom jednog mjeseca. S obzirom na to da se iz BIHAMK-a trude građanima pomoći putem telefona te tako ne šalju interventne ekipe na teren kada za to nema potrebe, broj intervencija je zaključno sa 10:00 sati 11. januara iznosio 3.072.
Bilo je, kažu, i uzaludnih intervencija. Građani bi zvali da im se odledi automobil koji ne koriste ili koji nemaju namjeru koristiti tokom narednih nekoliko dana te su na taj način onemogućavali ekipama da odu na mjesto prioriteta. Prioritet su, kažu, vozila hitnih službi te uklanjanje onih vozila koja utječu na prohodnost glavnih saobraćajnica i drugih cesta.
Najteži posao obavljaju mehaničari koji izlaze na mjesto događaja na velikim minusima, bez rukavica. Najveći problem ipak, naglašava direktor Hasanović, predstavlja slabo ili nikakvo održavanje automobila. Tri osnovne stvari o kojima vlasnik treba voditi računa jesu akumulator, kvalitetno (skuplje) ulje i sipanje aditiva u rezervoar. Ipak dodaje i kako su preveliki minusi, odnosno preniske temperature, pa situacije zaleđivanja vozila, bila ona stara i novije proizvodnje, naročito ukoliko je riječ o dizelašu u čiji rezervoar nije dodan aditiv, nisu ništa neuobičajeno.
Intervencije na terenu, kada je riječ o zaleđivanju vozila, dijele se na one situacije u kojima automobil može upaliti, ali se ne može pokrenuti i one u kojima ne daje nikakve znakove. U prvoj situaciji potrebno je dodati aditiv nakon paljenja automobila. Nakon 10-15 minuta rada, automobil je spreman za vožnju. Ovo je vrsta situacije koju vlasnik može sam riješiti, bez pomoći na cesti ili eventualno uz savjete putem telefona od službe BIHAMK-a.
U slučaju kojem smo prisustvovali, automobil marke Opel Insignia iz 2010. godine nije htio da upali. Mehaničar je obavio svoj posao i kazao kako na niskoj temeraturi zaledi svako vozilo.
U drugoj situaciji pomaže jedino odvoženje automobila u toplu garažu u kojoj će se nakon nekog vremena automobil odlediti. Poslije toga, potrebno je dodati aditiv.
Problem s vozilima ima i sam BIHAMK. Najveći problem predstavlja hidraulično ulje kod kamiona za vuču, koje se na velikom minusu zgusne te je tako onemogućeno korištenje sajle.
Telefonski centar je u posljednjim danima preopterećen, imali su i do 600 poziva u sekundi.
Zanimljivo je kako BIHAMK posluje po principu više intervencija-više posla-veće plate radnicima. Vlasnik automobila tokom registracije plaća 8 KM naknade za BIHAMK, u sklopu koje ima pravo na tri besplatne intervencije. Svaka od tih intervencija se bilježi, fakturiše JP Ceste FBiH i naplaćuje. Taj novac predviđen je prvenstveno za održavanje puteva u BiH prohodnim.
"BIHAMK živi isključivo od svog rada. Ono što smo uradili to ćemo i naplatiti. Radimo na području cijele BiH, za nas ne postoje entitetske granice. Doći ćemo i na najmanju cestu u najmanjem mjestu i pružiti pomoć na cesti. Naprimjer, u Srebrenici imamo i šlep-službu i mehaničare i servis, kao i u Vlasenici, Bratuncu, Zvorniku...", kaže Hasanović.
Bisera Hašimbegović iz Informativnog centra kaže kako stanje na putevima u BiH svakodnevno i bez prestanka prate, naročito na graničnim prijelazima, glavnim raskrsnicama i planinskim prevojima, te kako vozače o svemu pravovremeno izvještavaju.
"Trudimo se pratiti stanje na putevima i izvještavati medije i javnost. Osim redovnih, imamo i vanredne izvještaje o stanju na putevima u slučajevima saobraćajnih nesreća, zastoja, deminiranja, protesta, snijega i leda te izvještaje o prohodnosti puteva koji se konstantno ažuriraju i postavljaju na web stranicu, a dostupni su i snimljeni izvještaji, audio izvještaji na stranici", rekla je Hašimbegović.
