Ekskurzija između patriotizma i slobode kretanja: Trebaju li osnovci putovati izvan BiH
Nakon što je objavljena informacija da je Ministarstvo obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sarajevo donijelo odluku o izmjeni Pravilnika o realizaciji izleta, studijskih posjeta, ekskurzija, škole u prirodi i drugih metoda odgojno-obrazovnog rada, reakcije javnosti na takvu odluku su brojne.
Dok jedni smatraju kako je takva odluka pozitivna, jer je prioritet da djeca kroz ekskurziju prvo upoznaju vlastitu domovinu, drugi smatraju kako se takvom odlukom krše osnovna ljudska prava.
Škola u prirodi samo u KS
Izmjena Pravilnika obuhvatila je nekoliko segmenata, među kojim je i ta da će se škola u prirodi za učenike nižih razreda organizirati samo na području Kantona Sarajevo. Protiv takve odluke ministarstva oglasio se Samer Rešidat, vlasnik turističke agencije Sol Azur i bivši ministar kulture i sporta u KS.
"Tom odlukom povrijeđena su osnovna ljudska prava o slobodi kretanja. Takvu odluku ministarstvo nema pravo donijeti. BiH ima mnogo toga ponuditi, to je neosporno i to učenici svakako treba upoznati. Međutim, taj pravilnik je trebao prije svega da se usaglasi sa profesorima i ljudima iz struke. Potrebno je napraviti plan ekskurzija i jednodnevnih izleta. U svemu tome neophodno je uskladiti uzrast djece s onim što ona trebaju vidjeti", istakao je Rešidat u razgovoru za Klix.ba.
Rešidat smatra da infrastruktura u BiH ne dozvoljava da se takva odluka sprovodi, jer je po generaciji završnih razreda u prosjeku 4.000 učenika koji realiziraju svoje ekskurzije u periodu april-maj.
"Sa sigurnošću tvrdim da ne postoje adekvatni kapaciteti koji će zadovoljiti sve uslove kvalitetne ekskurzije, koja uz to treba biti i edukativna. Ukoliko se želi postići svrha da djeca do devetog razreda upoznaju svoju domovinu, onda nadležno ministarstvo treba osigurati ili subvencionirati sredstva za realizaciju jednodnevnih ili dvodnevnih izleta kako bi se obišla sva značajna mjesta u BiH", naglašava Rešidat.
BiH definitivno nudi mnogo prelijepih destinacija koje mogu kvalitetno zadovoljiti definiciju ekskurzije koja po prioritetu treba biti edukativnog karaktera. U cijeloj priči mnogo je pitanja, a malo konkretnih odgovora. Davno je trebalo postaviti pitanja o tome gdje učenici odlaze na ekskurzije, šta se nudi na tim putovanjima, ko odlučuje o destinaciji i načinu plaćanja takvih putovanja.
Važno je istaći da Kanton Sarajevo nije prvi koji je donio takvu odluku, jer je i Tuzlanski kanton slično odlučio 2011. godine, a u drugim kantonima je također raspravljano o takvim odlukama.
Sasvim je zasebno pitanje koliko su učenici u mogućnosti da do devetog razreda u sklopu školskih izleta ili individualno posjete sve važne znamenitosti. Ne treba naglašavati važnost toga da djeca trebaju posjetiti važne historijske lokacije, prirodne znamenitosti i druga mjesta o kojima su učili iz svojih udžbenika.
"Od prvog razreda u skladu s ishodištima učenja i u okviru kurikuluma, učenici bi do završetka osnovnog obrazovanja postepeno trebali da se upoznaju sa svojim užim prirodnim okruženjem od nivoa općine u kojoj žive, preko kantona do granica BiH. Samo nakon toga je prihvatljivo da putuju i izvan BiH, protiv čega niko ne treba da bude. Svim učenicima bi trebalo ovo biti dostupno i svi bi trebali imati jednake šanse da upoznaju svoju domovinu. Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo mora ozbiljno razmotriti naš prijedlog da tokom školovanja sva djeca imaju minimalno četiri dana besplatne škole u prirodi na teritoriji Kantona Sarajevo", smatra Saudin Sivro, predsjednik Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja FBiH.
Izraditi spisak destinacija i objekata u BiH
S obzirom na odluku da se Škola u prirodi realizuje samo na području KS, postavlja se pitanje mogućnosti realizovanja, zbog dostupnih kapaciteta.
"Kapaciteti na Bjelašnici nisu zadovoljavajući za svu djecu, te smo zbog toga predložili da učenicima IV i V razreda bude, uz saglasnost Ministarstva, omogućena Škola u prirodi i izvan Kantona. Mnogo više treba raditi na promociji jednodnevnih edukativnih izleta za niže uzraste, a u formi terenske nastave za učenike iz predmetne nastave", naglasio je Sivro u razgovoru za Klix.ba.
Rešidat također ističe kako nadležno ministarstvo treba izraditi i spisak objekata koje učenici u sklopu ekskurzija ili škola u prirodi trebaju posjetiti, jer i po novom pravilniku postoji mogućnost malverzacija i protekcije kada je riječ o određenim objektima ili vlasnicima turističkih agencija.
"Moja turistička agencija se ne bavi organizacijom izleta i ekskurzija za osnovce, tako da mi nemamo šta ni dobiti niti izgubiti. Ali, kao roditelj smatram da nije uredu jednim pravilnikom ograničavati kretanje djeci, a naročito kada je riječ o ekskurzijama. Ja javno tražim odgovor, da mi neko objasni kako su novim pravilnikom spriječene malverzacije o kojima se konstantno govori", kazao je Rešidat.
Cijena ekskurzije od otprilike pet do sedam dana izvan granica BiH zavisi od lokacije. Ipak, roditelji za jedno dijete moraju izdvojiti od 400 do 700 KM samo za putne troškove, ne računajući džeparac.
S druge strane postavlja se pitanje uslova koji bi se trebali dogovoriti sa domaćim hotelima i drugim smještajnim kapacitetima, a mnogi smatraju kako ne bi bilo velike razlike kada je riječ o cijenama smještaja. Učenici bi u BiH definitivno manje novca morali izdvojiti za ulaznice u određene muzeje, parkove ili druge važne nacionalne spomenike.
Zahiragić brani Kapidžića: Trojka pokušava spriječiti njegov izbor za gradonačelnika Sarajeva
