Ekspanzija stanogradnje ogroman problem Sarajeva: Otoka je školski primjer kako ne treba graditi
Prema informacijama koje smo dobili u Općini Novi Grad, na lokalitetu Otoke u posljednjih godinu dana započeta je izgradnja stambeno-poslovnih objekata Venetto, objekta A-Nova Otoka, Dijamant i Ahaeti, kao i objekta Butmir na području Otoka-Meandra, odnosno u neposrednoj blizini Olimpijskog bazena. Također, nastavljena je izgradnja naselja Miljacka i kule uz objekat Unigradnje.
Za izgradnju objekta A-Nova Otoka, objekata Ahaeti, Butmir i kule uz objekat Unigradnje Općina Novi Grad Sarajevo izdala je potrebna odobrenja u skladu s važećom provedbeno-planskom dokumentacijom. Odobrenja za izgradnju objekata u sklopu naselja Miljacka i Dijamant je izdalo Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo na osnovu stručnog mišljenja Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo. Navedeno ministarstvo izdalo je i potrebna odobrenja za izgradnju objekta Venetto.
"Prednosti planske gradnje su da se osim objekata planira i prateća infrastruktura, kao što su saobraćajnice, vodosnabdijevanje, odvodnja oborinskih i otpadnih voda, toplifikacija, gasifikacija, telekomunikacijska mreža i društvena infrastruktura. U sklopu Regulacionog plana Alipašin Most VII planirana je izgradnja školskog objekta u budućem periodu. Općina će voditi aktivnosti zajedno s Ministarstvom obrazovanja, nauke i mladih KS kako bi taj projekt bio realiziran do završetka izgradnje naselja", odgovorili su nam iz Općine Novi Grad na pitanje da li je u naselju Otoka gradnja planska te da li ima prateću infrastrukturu.
Dodali su i da se, kada je riječ o školskim kapacitetima, na Otoci nalazi škola "Mehmedalija Mak Dizdar" koja će početkom rada škole koja se gradi na Aneksu ostati bez znatnog broja učenika s prostora Aneksa, koji trenutno pohađaju tu školu, a samim tim otvorit će se prostor za upis djece s tog područja, odnosno iz novoizgrađenih naselja.
Otoka desetljećima interesantna investitorima
Direkor Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo Mirza Hulusić kazao je da naselje Otoka na svojevrstan način oponaša centar za ravnotežu grada i ako je taj centar poremećen, za očekivati je disfunkcionalnost svih ekstremiteta grada. Podsjetio je i da je desetljećima ovaj dio grada interesentan investitorima.
"Ukoliko pokušate vratiti film na sliku naselja Otoka prije novonastalih promjena, u smislu gradnje novih objekata, ili barem pokušate iz današnje slike naselja Otoka eliminirati promjene koje su doživjele svoju ekspanziju tokom protekle decenije, vidjet ćete sliku idealnog naselja, planiranog na način da bude, u svakom smislu, po mjeri čovjeka. Širenjem grada prema zapadu nova naselja, uključujući naselje Otoka, pružala su ljudima ono što u dotadašnjim naseljima nisu imali: olakšan pristup objektu, komotan, intiman i izuzetno osunčan prostor za stanovanje s pogledom na zelenu površinu, prostorom za boravak u prirodi i rekreaciju, dovoljno kisika - jednom riječju zdraviji način života za koji je vrijedilo napustiti centralni dio grada u kojem su nekretnine, zbog položaja, uvijek bile na visokoj cijeni", podsjetio je Hulusić.
Dalje je kazao da se sada o naselju Otoka govori kao o novom centru grada Sarajeva, što je, zbog svakodnevnog širenja grada (a i pozicije) sasvim razumno. Ipak, pripisani epitet je za ovo naselje, očito, bio koban, smatra Hulusić.
"Kao izuzetno atraktivno mjesto za investiranje u nekretnine, ovo naselje je postalo simbol ekspanzije onoga što se u struci smatra školskim primjerom kako ne treba raditi. Ispravnim planiranjem ove investicije su mogle biti najskuplje na tržištu. Zbog izuzetno lošeg koncepta izgradnje građani na ovoj lokaciji više ne mogu platiti kvalitet života", kazao nam je direktor Zavoda za izgradnju KS.
Hulusić smatra i da bi ovaj prostor, kao prostor koji je postao primamljiv za investitiranje u stanogradnju, morao biti predmet posebne pažnje institucija koje se bave planiranjem.
Dalje je pojasnio da ukoliko prostorni planovi užeg obuhvata (urbanistički plan) nisu pravovremeno ažurirani i samim tim nisu relevantni, to ostavlja prostor manipulacije kroz plansku dokumentaciju šireg obuhvata (prostorni planovi).
To su planovi manje preciznosti, manje ograničavaju investitora, ali vrijede jednako kao detaljni plan koji je isključen zbog neaužuriranosti.
"Planiranje podrazumijeva mnogo više od pozicioniranja objekta u prostoru. Ukoliko zamislimo jedan stambeni objekt kao živi organizam lako ćemo ustanoviti da mu je, kao i živom biću, neophodno osigurati sunce, kisik, vodu i hranu. Na malom prostoru jedan 'div' od objekta zasigurno će ostati uskraćen za neki od nabrojanih elemenata. Da se na malom prostoru ne bi dešavali 'divovi', prethodno jasno definirana i realizirana infrastruktura igra važnu ulogu u sprečavanju onoga što se sada događa u naselju Otoka", smatra sagovornik i napominje da koncept prema kojem je zamišljeno naselje Otoka nije u službi korisnika.
Pitanja zagađenja zraka, protoka zraka i slične problematike su teme koje zahtijevaju ozbiljan stručan pristup i ne bi trebale biti predmet neproduktivnih rasprava, već konkretnih zaključaka elaboriranih kroz stručne teze i kao takvih prihvaćenih na način da će se iznaći sistemi eliminacije prisustva pojava kao što je zadržavanje zagađenog zraka na jednom mjestu.
Ukoliko broj i gabariti izgrađenih objekata vode ka pojavama pojačane zagađenosti zraka, onda stručni elaborati o ovoj temi moraju postati sastavni dio planske dokumentacije koja se, u skadu s tim, mora prilagoditi kroz definiranje maksimalnog koeficijenta izgrađenosti parcele i ukupne visine građevine.
Ekspanziju stanogradnje ne prati gradnja infrastrukture
Na pitanje da li ekspanziju gradnje prati i gradnja infrastrukture, Hulusić kategorično kaže da to nije slučaj. Pojašnjava da je u ispravno koncipiranoj urbanoj matrici jedna osnovna škola (ovisno o kapacitetu) dovoljna za cijelo jedno sarajevsko naselje.
Neophodno je da se na maloj udaljenosti nađe veći broj istih sadržaja kao što su škole, vrtići, uslužne djelatnosti i naravno, zelene površine kojim se posvećuje i najmanje pažnje. Uređenje parkova bi trebalo postati dio posebnih infrastrukturnih planova koji bi se realizirali kroz uređenje gradskog građevinskog zemljišta, prije izgradnje objekata. Već uređena površina sa svom pratećom infrastrukturom koja uključuje parkove i saobraćajnice koje osiguravaju pristup budućim objektima, mogla bi biti ključna za sprečavanje investitora da sami određuju da li će, u sklopu svoje parcele, predvidjeti zelenu površinu ili neki drugi za cijelu zajednicu prihvatljiv sadržaj ili ne.
Hulusić je kazao da su u interesu Zavoda za izgradnju KS svi projekti od interesa za grad Sarajevo i Kanton, bez obzira na njihovu prirodu.
Trenutno su prioritet saobraćajnice, jer će se upravo izgradnjom saobraćajnica spriječiti nastavak urbanog zagađenja pojedinih dijelova grada koji su sada tome intenzivno izloženi.
Izgradnjom I transverzale npr. infrastrukturno će se povezati dijelovi grada na kojima je, trenutno, bilo kakva izgradnja nezamisliva, a praktično su nadomak centra grada.
Što se tiče problematike naglašene izgradnje stambenih objekata, u pojedinim dijelovima grada, to su teme kojima se treba baviti isključivo struka i institucije koje imaju pristup izradi planske dokumentacije.
"Neophodno je učiniti sve što je moguće kako bi se pronašao način da se kvalitetan urbani prostor prestane degradirati i sistemski uništavati. Trebalo bi lokacije prethodno uređivati u skladu s planovima, a ne planove mijenjati u skladu s lokacijama koje od ranije imaju uređeno gradsko građevinsko zemljište. Tu leži ključ izlaska iz ove situacije. Tema je veoma široka, ali ćemo je mi iz Zavoda za izgradnju uskoro otvoriti i ponuditi saradnju lokalnoj zajednici da od sada tako radimo", zaključio je Mrza Hulusić, novi direktor Zavoda za izgradnju KS.
