Eksperti o deklaraciji "svesrpskog sabora": Opasnosti koje BiH još nije adekvatno prepoznala
Početkom juna vlade Republike Srpske i Srbije održale su zajedničku sjednicu na kojoj su usvojile "Deklaraciju o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda".
Ovaj dokument "svesrpskog sabora" naišao je na oštre reakcije brojnih zvaničnika, ali i međunarodne zajednice, a postao je jedna od glavnih tema naučnih skupova.
Upravo jedna od naučnih konferencija održana je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli, koja je poseban fokus stavila na utjecaj deklaracije na regionalnu stabilnost.
Kako je istaknuto, institucije javne vlasti u Bosni i Hercegovini još uvijek nisu prepoznale opasnost dokumenta, niti su izrazile odgovarajuću reakciju.
Ocijenivši deklaraciju izuzetno opasnim dokumentom, akademik prof. dr. emeritus Kasim Trnka smatra da se njime ponovo pokazuje jedna ekspanzionistička težnja Srbije prema susjednim državama. Naglasio je da se prosto ne poštuje realnost koja je u međuvremenu uspostavljena, a evidentno je i kršenje Daytonskog mirovnog sporazuma.
"Jedna nova činjenica u odnosu na sve dosadašnje nasrtaje velikosrpskog nacionalizma jeste ta da su dosad nacionalističke ideje zastupale akademija nauka ili pojedinci, a prvi put se dešava da to čine institucije vlasti Republike Srbije i Republike Srpske, zajedno sa Srpskom pravoslavnom crkvom i akademskom zajednicom. Sada nacionalizam dobija službene nosioce, koji u svojoj deklaraciji jasno izražavaju svoje ekspanzionističke teze, a pri tome se pozivaju da poštuju Daytonski mirovni sporazum. Međutim, suštinski ga u najvećoj mjeri krše", smatra Trnka.
Stručnjaci iz oblasti prava navode da deklaracija predstavlja kontinuitet velikosrpske politike koja ne priznaje nezavisnost i suverenitet BiH, a aktom ne samo da kreira vanjsku politiku naše države posredstvom manjeg entiteta, već direktno krši međunarodno pravo i njen suverenitet.
Trnka upozorava da su sistemske promjene i unifikacija već počeli.
"Počeli su sa državnim simbolima, a onda nastavljaju sa svim drugim aspektima od unifikacije školskih programa, saradnje u oblasti ekonomije, infrastrukture, istupanja na međunarodnom tržištu. U svemu se pokazuje da formalno poštuju teritorijalni integritet BiH, a suštinski vrše integraciju", upozorava Trnka.
Vanjskopolitički analitičar te osnivač i predsjednik Upravnog odbora Foruma za etničke odnose iz Beograda dr. Dušan Janjić kaže da je spomenuti dokument veoma interesantan za pravnu nauku jer kreira paralelni sistem u odnosu na postojeći. Ocjenjuje ga veoma opasnim i za Srbiju jer prvenstveno dijeli srpsku naciju.
"Razumijem da ovo tema izaziva interes posebno Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Kosova. Ne razumijem, ali mogu da objasnim zašto ne izaziva interes u Srbiji. Ona trenutno ima vlastite probleme, koji su potaknuli i masovne proteste nakon pada nadstrešnice i stradanja ljudi. Kada je riječ o BiH, zadatak elita koje je žele voditi je takav da moraju prestati graditi monopole na stradanjima ljudi i na trgovinama. Moraju početi graditi funkcionalnu BiH kao regionalnu državu sa dva nivoa odlučivanja, od kojih su na prvom građani, a na drugom usaglašavanje interesa regija, entiteta i naroda jer će im se dogoditi ono što se dogodilo Vučiću u Srbiji, a to je da je ostao bez naroda", kaže Janjić.
Smatra da je region potpuno nestabilan jer se nalazi u ozbiljnoj bezbjedonosnoj krizi, o čemu se govorilo i u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija.
"Zbog toga trenutna situacija predstavlja velika vrata za ulazak BiH u NATO kao jedinog garanta mira. Druge opcije nema, a saradnjom sa njima i maksimalnim angažovanjem nezavisnih građana osloboditi institucije od korumpiranih političara. Treba se shvatiti da je prošlo doba zloupotrebljavanja države i uništavanja energetskog sektora. Prilika je tu, a posla ima mnogo", naglašava Janjić.
Profesorica državnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli Dženeta Omerdić smatra da se o temi koja analizira opasnost deklaracije za regiju treba govoriti što je moguće više, posebno u akademskim krugovima.
"Smatram da ne bi trebala samo BiH biti budna, već sve države regiona jer projekti slični ovom, imaju ozbiljne regionalne implikacije. Međutim, ako stavimo fokus na bh. društvo, izuzetna je odgovornost na akademskoj i univerzitetskoj zajednici, ali i na svim subjektima koji vrše određene funkcije. Moramo izaći izvan okvira i argumentovano govoriti o određenim stvarima, elementima i opasnostima koje će, svakako u velikoj mjeri odrediti budućnost naraštaja", smatra Omerdić.
Ako se nastavi ovim tempom, Omerdić zaključuje da će se očito nastaviti dovoditi u pitanje i osnovni temeljni principi na kojima počivaju Ujedinjene nacije.
