Elektrotehnička škola u Tuzli je postala solarna elektrana, ali zbog zakona struju ne može prodavati
Bosna i Hercegovina se nalazi na putu energetske tranzicije, koja podrazumijeva upotrebu obnovljivih izvora energije. Prateći taj put, ali i potrebe tržišta rada, Srednja elektrotehnička škola u Tuzli dosad je postavila nekoliko solarnih panela, a najveći od njih je nedavno instaliran na krov te obrazovne ustanove. Također, uveli su i novo zanimanje - instalater fotonaponskih sistema – elektroničar.
Inače, priča o potencijalnom formalnom obrazovanju učenika pokrenuta je kroz projekat "Inovacije u energetskoj efikasnosti i obnovljivoj energiji za bolje prilagođavanje klimatskim promjenama i smanjenje siromaštva" kojeg su realizirali Centar za ekologiju i energiju iz Tuzle i švicarski Caritas, u saradnji sa Ministarstvom obrazovanja i nauke TK.
Nastavno osoblje spomenute škole iz elektro-struke je ranije kroz proces cjeloživotnog učenja, dodatno usavršeno kroz specijalizovanu obuku eksperata u Polybau školi u Švicarskoj.
"Mi smo ove školske godine upisali 15 učenika, a kod naših roditelja je evidentno da postoji određena bojazan od nečega novog. Ali, mi smo zadovoljni trenutnim odzivom te vjerujemo da će zainteresiranost biti znatno veća u nadolazećim školskim godinama", kaže direktorica Srednje elektrotehničke škole u Tuzli Admira Uzunić.
Prilike koje obrazovanje nudi
Među onima koji je upisao novo zanimanje je i Vedad Odobašić, a kako kaže, ovakvu odluku je donio zbog svijetle budućnosti koju mu ovaj smjer nudi.
"Praktična nastava je veoma zanimljiva, profesori se trude na najbolji način nam premijeti znanje. Imali smo nekoliko prilika kroz koje smo vidjeli načine postavljanja solarnih panela. Nakon formalnog obrazovanja, ukoliko mi se stvori prilika za odlazak iz BiH, ne bih je odbio, ali bih najviše volio ostati ovdje", navodi Odobašić.
U okviru projekta prevedena su dva priručnika te dvije radne knjige koje će pored nastavnika koristiti i učenici, pripremljena su i dva laboratorija, a u konačnici na krovu škole je postavljen i fotonaponski sistem na krovu škole, snage deset kilovata.
"Instaliranje solarne elektrane je od velikog značaja za našu školu jer smo energetski samoodrživa institucija. Također, osim energetske uštede koju ćemo imati, solarne elektrane predstavljaju obrazovni resurs koji je veoma važan za naše učenike. Oni će u okviru formalnog vida obrazovanja imati priliku se obrazovati i shvatiti koliko su obnovljivi izvori energije bitni", dodala je Uzunić.
Kapaciteti solarne elektrane mogu zadovoljiti dio potreba škole, a u ljetnom periodu neiskorištena električna energija bi mogla biti usmjerana u elektroenergetsku mrežu BiH. Ali, to je u ovome trenutku neizvodivo zbog zakonskog rješenja.
"Posebna prednost postojanja solarne elektrane u našoj školi je takva da mi konačno možemo praktično učenicima pokazati funkcionalnu elektranu koja će dio energije obezbjeđivati za svoje potrebe. Nadam se da će nadležni uskoro završiti podzakonske akte, kako bismo mogli višak proizvedene električne energije, posebno u ljetnim danima, prodati, odnosno iskoristiti za razmjenu troškova u zimskom periodu", navodi profesorica u Srednjoj elektrotehničkoj školi u Tuzli Jasmina Omerdić.
Spori koraci na tranzicijskom putu
Shodno direktivama Evropske unije, na put takozvane "zelene tranzicije" Bosna i Hercegovina je već kročila, a na njemu se između ostalog nalazi prelazak sa konvencionalnih na ekološki prihvatljive izvore energije. No, koraci koje naša zemlja pravi nisu dovoljnog intenziteta, smatraju ekolozi.
"Sve ovo bi trebalo ićiu znatno brže. Sama činjenica da je u augustu 2023. godine usvojen Zakon o obnovljivim izvorima energije, a da podzakonski akti još uvijek nisu završeni, dovoljno pokazuje. Imam osjećaj da je nadležnim institucijama stalo da koče procese, a ne da nas podrže i ubrzaju. Građani idu ispred nadležnih institucija, mole i traže mogućnost za instalaciju solarnih panela na svoje krovove", kaže nam Džemila Agić, direktorica tuzlanskog Centra za ekologiju i energiju.
Da građni žele ići u smjeru "zelene tranzicije" pokazuje i primjer iz Tešnja, gdje je nedavno instalirana 450. solarna elektrana. Kada je riječ o cijenama, postavljanje jednog solarnog panela jačine od kilovat u prosjeku košta 800 eura, a za jedno domaćinstvo je potrebno njih između četiri i deset. U ovakvoj investiciji već mogu ostvariti određene povrate uloženog novca kroz nekoliko fondova.
Znate li da Kamala Harris tehnički može i dalje postati naredna predsjednica SAD-a?
