Fakultet trenutno prikuplja ponude za kupovinu drona, a njegova cijena će biti oko 100.000 KM i finansirat će se u sklopu projekta Norbotech, novcem norveške vlade.
"Nabavka drona je samo dio projekta koji radimo sa Norvežanima. Zapravo to je donacija Ministarstva vanjskih poslova Norveške, koje je predviđena za jačanje kapaciteta Univerziteta u Banjoj Luci. Projekat je ciljano takav da pomogne da mijenjamo naše nastavne planove i programe da više budu okrenuti praksi i s druge strane da pokrenemo neke eksplicitnije forme saradnje sa okruženjem. U tom kontekstu se nabavlja i ovaj dron", objašnjava profesor Marić.
Naš sagovornik objašnjava da je ovakva letjelica vrlo aktuelna i popularna u svijetu, ne u smislu pomodarstva, već u smislu raznih mogućnosti njene primjene.
Dron se može koristiti u razne svrhe i pomoći u mnogim oblastima kada treba snimiti nepristupačna područja, a na njega se također mogu postaviti i razne aplikacije, u zavisnosti za šta će služiti.
"Gdje god su neka dugotrajna ispitivanja, gdje je nepristupačno ili opasno za čovjeka, ova letjelica može pomoći. Osnovna namjena je da ona na sebi nosi senzore, prije svega kameru, i suština je da ona šalje informaciju, da imate sliku toga šta se događa dok ona leti. Naravno, mogu postojati i neki drugi senzori na njoj. U principu te letjelice nisu predviđene za prijenos nekog tereta", kaže profesor.
Objašnjava kako će se dron moći primjenjivati u raznim oblastima, među njima i u poljoprivredi, energetici i slično.
"Recimo u energetici ako imate vodove negdje u šumama, na nepristupačnim terenima zimi, a nastao je kvar, onda jednostavno pošaljete dron, vidite gdje je kvar i tek onda šaljete ekipu na teren. Ljudi na taj način neće lutati nekoliko kilometara i tražiti, nego će znati tačno gdje idu otkloniti kvar. Ona se može koristit u slučaju nezgode u kanjonima, gdje ne možete lako sići, a trebate provjriti ima li povrijeđenih ljudi, može se koristiti za snimanje zemljišta...", objašnjava Marić.
U skladu sa svim tim mogućnostima Banjalučki univerzitet, odnosno Elektrotehnički fakultet bi dron ponudio okruženju za razne namjene.
"Pri tome ne mislimo da je formalno iznajmljujemo, to nam nije prvi cilj. Letjelica može u zraku biti pola sata, pa i više, zavisi od baterije i zavisi kakva je. Njen domet je negdje do 20 ili 30 kilometara. Može se voditi po GPS sistemu, ne mora biti direktne vidljivosti između čovjeka i drona... Zavisi kakve senzore ćemo staviti na nju, zavisi šta će se pretraživati, u skladu s tim trebamo razviti i prilagoditi softver drona. Naša namjera je da je obogaćujemo tako da u jednom momentu može nositi jednu grupu senzora, a u drugom drugu", navodi profesor Marić.
Između ostalog, letjelica će se moći koristiti za geosnimanja te razna druge namjene.
Trumpovo rješenje za Ukrajinu: Novi plan u tri tačke podrazumjeva i "korejski scenarij"
