Elmedin Konaković: Ne bježim od kandidature za Predsjedništvo BiH

Smatrate da te teme treba pomjeriti za kasnije?

Apsolutno. To su teme o kojim se mi sigurno još dugo nećemo dogovoriti, a to je prije svega karakter rata. Mi znamo šta se dešavalo u ratu, s druge strane politički establišment u RS-u ne misli tako i nije spreman da kaže šta se desilo, a posebno kada je riječ o genocidu. Onaj koji veliča ratnog zločinca koji je pucao u dijete, u ženu, treba sam sa sobom da razgovara u ogledalu, kakav je on čovjek. Da mi nekome namećemo ta pitanja i da zbog političkih odnosa neko priznaje genocid nije realno. Pitanje genocida je pitanje katarze cijelog srpskog naroda ili pojedinaca. Ali ja sam s ove strane kao pripadnik Armije RBiH otišao na Kazane i poklonio se nevino ubijenim civilnim srpskim žrtvama. Isto tako s gnušanjem odbacujem događaje u kojima su bošnjački vojnici pucali na djecu hrvatske nacionalnosti. Mi imamo snage da takve stvari kažemo.

Ali mnogi kažu da se ne može graditi neko zdravo društvo dok se ove stvari i teme ne poredaju?

Tu dolazimo do ključnog pitanja. Onda treba da razmišljamo o tome da ako tvrdimo da se ovo društvo ne može izgraditi, ne možemo živjeti zajedno, šta onda dolazi do izražaja. Secesionizam Milorada Dodika? Mene je strah i muči me to pitanje s ove probosanske strane da su oni olako pristajali na ideje o nekom geografskom ili teritorijalnom razdruživanju unutar BiH, koje bi sigurno bilo uvod u konačan raspad BiH. Mi se tome oštro opiremo i na to pitanje nudimo neku formulu.

Dakle, mislimo da će biti mnogo lakše razgovarati o teškim temama, nakon što se obračunamo s korupcijom, nakon što popravimo obrazovanje, popravimo lična primanja ljudi u BiH. Stavimo nekih četiri, osam ili deset godina ispred sebe taj demografski i ekonomski plan spašavanja države, a onda naravno na sto dolaze teme koje su trenutno potpuno suprotnog shvatanja. Naš put u EU upravo znači relaksiranje te vrste tenzija na Balkanu. U jednoj modernoj evropskoj porodici mnogo će manje biti važno, odnosno bit će lakše razgovarati o BiH i njenim avnojevskim granicama. To je put koji su i oni sebi zacrtali (RS), ali mi se čini da tim putem ova trojica (Izetbegović, Dodik i Čović) voze u rikverc.

Kako, gospodine Konakoviću, minimalno šest stranaka staviti pod kontrolu na državnom nivou i da to funkcionira?

Nas muče iste muke. Pa pogledajte to skandalozno zaduživanje u RS-u. Iza toga se nešto krupno valja. Ista ili slična situacija je i u FBiH. To pogađa naše novčanike. Taj zajednički imenitelj, kao što nas je ovdje ujedinio u Kantonu Sarajevo (Trojka), kada smo stavili borbu protiv korupcije na prvo mjesto, lako smo se Kojović i ja dogovorili o nekim našim razlikama. Hoće li biti povorke ili je neće biti, ko će šetati i ko neće šetati. Javnost se može uvjeriti da je taj model moguć. On naravno nije idealan, ali moramo početi kreirati dvije stvari: politiku realnosti i politiku optimizma i nade. Sada živimo u depresivnom društvu, sa slabim ekonomskim stanjem i stalnim crnim oblacima iznad ove zemlje.

Paralelno s tom pričom Klix.ba je jučer objavio informaciju da je na pomolu formiranje jedne nove političke stranke koja bi trebala nastati gašenjem DF-a, Građanskog saveza, Platforme za progres i Socijaldemokrata. Koliko će vam takav politički projekat predstavljati konkurenciju?

Možda ja to na neki sportski način gledam, ali svaka dobra i zdrava konkurencija može samo popraviti stanje u ovoj zemlji. Ukoliko se desi to ukrupnjavanje, to bi za BiH bila dobra stvar i takav iskorak pozdravljam. Za takvu priču ima logike, a da li ima hemije, vidjet ćemo. Ni Trojka se ne bi mogla dogovarati da ne postoji neki formalni akt u kojem mi nismo razgovarali o pozicijama. Ukoliko kolege slično urade, to može biti zdrava pojava na lijevom bloku i dijelu centra.

Nakon izbora 2020. ste kazali da će Narod i pravda biti najjača politička opcija u BiH. Nije li to malo preambiciozno?

Možda se nekome čini, ali ja sada s većom sigurnošću tvrdim da će NiP već na narednim izborima biti najjača politička snaga. Mi smo sada s ove probosanske strane četvrta snaga, jer nismo izlazili u sve izborne jedinice. Ovim trendom, siguran sam da ćemo biti vodeća stranka u BiH.

Hoćete li se kandidirati za člana Predsjedništva BiH?

Mi smo do sada radili na stvarima koje su projektne naravi, a ne lične. Naravno, ja ne bježim od kandidature kao neko ko najavljuje najjaču stranku u BiH. Ali nama je u prvom planu koncept Trojke sa ciljevima i konkretnim zadacima uz plan djelovanja za cijelu BiH. To će možda u tom slučaju značiti određene kompromise s našim koalicionim partnerima i vrlo smo spremni razgovarati o tome da imamo jednog kandidata za Predsjedništvo BiH. Ako izađemo s jednim kandidatom, siguran sam da nemamo konkurenciju, ali o tome još nećemo odlučivati, barem još nekih šest mjeseci.

Gospodin Bakir Izetbegović nedavno je kazao da ste vi samo dobar govornik i da je vaš uspjeh privremen. Kako na to gledate?

Ja sam možda do sada i previše govorio i o Izetbegoviću i o svojoj bivšoj stranci. Ponekad moram i sada, jer oni liderišu procese ili moram odgovarati na takve njegove teze. Nisu mu bile dobre procjene ni kada smo izašli iz SDA. Tada je govorio da to neće imati nikakav domet. Ljudi mogu mjeriti naš kvalitet rada. Biti dobar govornik u politici - to vam daje neki kratkoročni zamah, ali nije naš narod naivan ili nedovoljno pametan da ne zna procijeniti ko je ostavio kakav trag. Ali prija mi da oni u nama vide najvećeg konkurenta.

Govorili ste da nikada ne biste koalirali sa SDA. Da li biste koalirali sa Semirom Efendićem i njegovom Strankom za BiH?

Ja mislim da nisam rekao da ne bih nikada sa SDA. Govorio sam da ne bih sa SDA ovakvom kakva je danas, o kojoj svjedoče svi, i oni su danas još lošiji nego prije tri godine, kada smo je mi napuštali. Zdrava SDA je potrebna BiH. I njih vidimo kao zdravu konkurenciju u budućnosti.

Stranka za BiH mora sama odrediti svoj politički pravac. Onako kako su do sada radili s Amerom Jerlagićem na čelu, koji je interesantno prvo obavijestio Izetbegovića da napušta SBiH, upravo je to bio položaj te stranke. Moram priznati da smo ih neozbiljno i shvatali jer se nekako podrazumijevalo da je svaki član SBiH ustvari pridruženi član SDA. Ukoliko pak Efendić postavi stvari drugačije, nije nemoguće da se otvori prostor za saradnju. Na tom putu neće stajati naši lični odnosi i to šta smo Efendić i ja jedan o drugome govorili. Dakle, mogući su nam partner ako drugačije postave svoje ciljeve.

Da li biste zarad rušenja SDA ušli u koaliciju s HDZ-om i pod kojim uslovima?

HDZ skoro nikako ili samo u tragovima ima opoziciju. Politika realnosti je da se još ne mogu steći uslovi da se vlast pravi bez HDZ-a. Ta stranka će i na narednim izborima biti jedini mogući partner prilikom formiranja Vlade FBiH te Vijeća ministara. Prognoziram da bi upravo to mogla biti slamka spasa za ovu vladajuću trojku (SDA, SNSD i HDZ). Oni možda računaju, s obzirom na to da Dodik ima ozbiljnu, a Izetbegović prejaku opoziciju, da će tu slamku spasa oni pružati jedni drugima i to je ono što možda ugrožava naše ciljeve.

Mi, ukoliko bismo došli u situaciju da koaliramo s HDZ-om, to bismo uradili pod potpuno drugačijim okolnostima nego što je sada slučaj. Nas ne zanimaju primarno pozicije, ali bismo s HDZ-om morali otvarati neka teška pitanja, a prije svega izmjene Ustava BiH. Insistirali bismo na apsolutnoj primjeni presude "Sejdić-Finci", a ne samo onoga što se tiče hrvatskog naroda. Spremni smo razgovarati o koaliciji na način da na čelo telekoma i sličnih institucija dođu najbolji ljudi. To je naš koncept.

Kritikovali ste prvenstveno Dodika, ali i Izetbegovića zbog retorike. Potom ste kazali da je nužno jačati institucije države na poruke secesionizma. Kako biste se vi postavili u toj situaciji? Kako mislite jačati institucije ako vas Dodik "minira" na tom putu?

Vratio bih se na suštinu formiranja ovog Vijeća ministara, jer sam siguran da sada plaćamo cijenu takvih pregovora u kojima je predsjednika moje bivše stranke zanimala Kantonalna vlada u Sarajevu, a ne mudriji odabir ministarstava. Izetbegović je prvo Čoviću dao finansije, a onda s Dodikom ispregovarao da uzima odbranu i sigurnost. To sve je uradio kako bi dobio 18 ruku u sarajevskoj vladi. Kad tako posložite stvari i kada u Domu naroda Dodiku date apsolutnu vlast, onda je, normalno, teže govoriti o jakim institucijama.

A kako bismo mi. Pa prilikom formiranja vlasti treba zaštititi državu i njene institucije. Sada je na čelu obavještajne agencije čovjek koji je pod punim lojalnim odnosom okrenut Izetbegoviću. Kako čovjek pod brojnim sumnjivim pitanjima, od kredibiliteta pa dalje, vodi procese u ovoj državi kad je potkapacitiran. Kako da stranački kadrovi koji vode ministarstva vode ozbiljne procese kad su interesno i stranački postavljeni. Mi tome plaćamo cijenu. Ljudi u ključnim državnim institucijama bi svoj posao morali raditi 300 posto bolje. To je odgovor na pitanje kako se jačaju institucije, pa ozbiljnim kadrovskim rješenjima. Taj dio probosanskohercegovačkih snaga mora biti bolji.

To su najveći gafovi predsjednika SDA, kadroviranje i pregovori za formiranje vlasti. Pa samo uporedite kako je to radio Sulejman Tihić (bivši predsjednik SDA). Tada je država maksimalno ojačala. A uporedite kako je to sada. Ja znam i pozadinu. Izetbegović je rušio odluke svog stranačkog organa - Predsjedništva, a sve kako bi dobio sarajevsku vladu. Ja to znam jer imam prijatelje koji su bili na tim sastancima u SDA.

Ko je kriv što je Trojka "prokockala" Bogića Bogićevića, jer je on u svojim otvorenim obraćanjima jasno prozvao čak i one koji su ga predložili za gradonačelnika?

Naša obaveza je bila da osiguramo većinu za imenovanje Bogića Bogićevića i to je trebala biti simbolika u ovom trenutku, simbola Sarajeva ili BiH kakvu želimo. Nedovoljno smo, očito, bili spremni da se suočimo s tim konceptom kakvog ga je ranije demonstrirao Asim Sarajlić prilikom izbora prethodnog gradonačelnika.

Preuzimamo dio odgovornosti o tome zašto nismo bili dovoljno jaki da se u jednom danu suprotstavimo konceptu "Asim". Jači smo nego ranije, ali je to očito bilo nedovoljno da danas imamo Bogićevića za gradonačelnika. To je za sve nas škola.

Kada ste u Sarajevu bili opozicija, kritikovali ste imenovanje podobnih kadrova. Tako ste kritikovali kada je SDA za direktora poljoprivrednog dobra "Butmir" imenovala nastavnika bosanskog jezika. Sada kada ste vlast predložili ste nastavnika engleskog jezika Amara Dovadžiju za direktora "Sarajevo šuma". Zar to nisu dvostruki aršini? Kako opravdavate takav vaš prijedlog?

Epilog te priče je da Dovadžija nije direktor tog preduzeća i prihvatam kritiku jer ljudima to djeluje kao dvostruki aršin. I priznajem, jednim dijelom to i jeste. Imao sam kritike i iz NiP-a. Nikada nam nije bila intencija da u puni mandat dovedemo Dovadžiju, već kao v.d., kako bismo raspakovali stvarno stanje u tom preduzeću i stvorili pretpostavke da se dovede stručni kadar. On je trebao porazbijati stranačke okove i da se za šest mjeseci raspiše konkurs za direktora. Ipak, i takvo nešto je naišlo na negodovanje. To je bila moja ideja i prihvatio sam kritiku i promijenili smo odluku. Dovadžija će biti u Nadzornom odboru preduzeća i nadgledat će politički proces, a javnost nas je natjerala da promijenimo prvobitnu odluku.