Emir Hrenovica je pred Olimpijadu radio studiju kako rastjerati maglu, evo šta je pokazala
S projektom se počelo 1982. godine, a završilo u martu 1983. godine. Istraživanja su rađena na Aerodromu Sarajevo i na Bjelašnici.
Prezentacija projekta održana je u hotelu Igman koji se tada otvarao. Poslije toga su, kako se prisjeća Hrenovica, Pretisu i UNIS-u dolazile ponude za taj rad.
Kaže da je pokušavao predložiti određena rješenja kad je bio u Vladi Kantona Sarajevo, ali da su mu rekli da "pametuje".
"Nisu to nikakva pametovanja. To je toliko jednostavno. Uhvatite se u koštac. Formirajte tim za krizu. Ovo je kriza veća od rata. Ovo se pojavljuje svake godine dva - tri mjeseca u zimskom periodu. Ova posljednja tri dana bila su nepodnošljiva", kazao nam je.
Kaže da se u Sarajevu radi o aerozagađenju kojem magla jeste uzrok, ali da postoji "hiljadu drugih faktora".
Kazao nam je kako je studija otkrila nekoliko mehanizama za otklanjanje magle, ali da bi se ti mehanizmi mogli koristiti, prvo je potrebno da se smog smanji barem za 20 posto.
Neke od preporuka koje je dao za otklanjanje smoga su davanje podsticaja građanima za vjetroelektrane, izgradnja peletare, prelazak na plinsko grijanje, ali i rušenje nelegalno izgrađenih zgrada.
"Vjetroelektrana je možda prvi korak, samo da se riješe ovi mali potrošaći. Nikad niko nije zašao u mjesnu zajednicu da pita čime se ljudi griju, da se napravi neka anketa. Deset godina se čeka da se da koncesija za vjetroelektranu koja bi nas spasila. Kad je u pitaju peletara, o njoj se govori 10 godina. Kanton Sarajevo je najbogatiji šumama, ali nisu iskorištene. Jedno od rješenja je i da Toplane povećaju udio plinskog grijanja. Sve što je na ugalj, na čvrsto gorivo i na drva stvara aerozagađenje", kazao je.
Osvrnuo se na rušenje zgrada.
"Sve što je napravljeno mimo zakona je bespravno. Ja sve shvatam - hoće svi u centru grada stan. Ali, Sarajevo se ne širi na onaj način koji pogoduje ovoj klimi. Grad je opasan planinama, to je jedna cenralna blokada. Jedno od rješenja u tom smislu bio bi tunel kroz Kobilju Glavu prema Vogošći, ali bojim se da ni to ne bi puno pomoglo jer bi se izašlo u dolinu Bosne koja je još zagađenija maglom. Rješenje bi mogao biti i tunel kroz Vraca. To bi doprinjelo boljoj cirkulaciji zraka. Ima dosta rješenja, treba formirati tim. Ne tražim ja da ja tu budem, ali dajte mi da izdam direktivu i da budem odgovora", kazao je.
Osvrćemo se na maglu za koju Hrenovica kaže da je sama po sebi zdrava i da bi jednom helikopteru ili dronovima bilo potrebno svega nekoliko minuta da pomoću leda ili propana očisti aerodrom.
"To se zove nukleacija, ona se može obaviti putem čvrstog leda ili propana. Led se usitni, ubaci u jedan ventilarot i on ga baca. Maglu možete rasprišiti kući, dva metra. Upravo takvu opremu s propanom je kupio Aerodrom Sarajevo poslije 1983. godine. Ja ne znam da li su oni ikad probali ovo uraditi. To se obavlja tako što se podigne mali avion, koji se može podići i kroz maglu. On leti dvije - tri minute, pušta propan i ispod njega se 60 metara razvodnjava. Isto se može i s helikopterom. Mi smo baš helikopter koristili tokom projekta", kazao je.
Posipanje kalcium hlorida po asfaltu je također jedna od opcija koju preporučuje Hrenovica. Kaže da je to nešto skuplje, ali da "novac vrijedi potrošiti".
"Ne znam kako bi se to ponašalo s ovim smogom. To je već teže. Zagađenje moramo spriječiti barem 20 posto da bismo radili ove stvari. Ne možemo mi ovdje sad raspršiti maglu pa da nam iz zraka padaju olovne kugle i zagađene čestice", objasnio je.
Osvrnuo se još jednom na to kako bi se i gdje mogla primjenjivati nukleacija koja stvara kristalizaciono jezgro.
"To se može raditi naprimjer na Ilidži. Dovoljno je da na tom dijelu krene nestajati magla. Dovoljno je, naprimjer, da 10 suhih ledova montiramo na Trebeviću i ja vam kaže da će se brzo do Vijećnice progledati", kazao nam je.
Smatra da bi ovo rješenje, posebno za aerodrom, bilo vrlo jeftino.
"Ne znam šta aerodrom trenutno ima od opreme, ali treba staviti u funkciju. Dole nema industrije, nema zagađenja", objašnjava.
Postoje, kako kaže, i mehanička odvajanje pomoću rijetkih žica i najlonskih vlakana.
"Sad da stavimo jednu tanku, prozirnu žicu za fasade na Bentbaši, sav zrak zagađen s maglama koji prolazi tuda, od njega bi se na tim rijetkim žicama pravio kondenzat. On izaziva kristalizaciono jezgro i ono samo počne padati. Znači, morate inicirati nešto, s hemijom, s hloridom...", objašnjava Hrenovica.
Rekao nam je i to da bi hidrocentrale mnogo pomogle u borbi protiv magle.
"Da su na Miljackoj napravljene hidrocentrale, one bi pomogle oko magle - 0,1 posto po kvadratnom metru, pa vi izračunajte", kazao je.
Na kraju, zaključio je da bi spas za ljude bio da hodaju s maskama tokom dana kad je zrak naročito nezdrav.
Gdje je danas studentski bunt: Neiskorištena snaga, strah i trepet za sve politike
