Energoinvest se bori s milionskim gubicima, njegovi "grobari" nagrađeni
SDA-ov kadar Enes Čengić bio je direktor JP Energoinvest d.o.o. Sarajevo nepunih pet godina, tačnije do februara 2016. godine. Dovoljno da ostavi pustoš iza sebe, nakon koje će svaki prizvuk na privatizaciju tog preduzeća djelovati kao neophodan, čak i poželjan. Naročito uposlenicima tog preduzeća, kojima sada kasni već pet plata.
Samo imenovanje Čengića na mjesto direktora Energoinvesta, oktobra 2011. godine, izazvalo je negodovanja u javnom prostoru, budući da se njegovo ime i ranije dovodilo u vezu sa zloupotrebama. Bivši visoki predstavnik Wolfgang Petritsch ga je još 2000. smijenio s dužnosti člana Komisije za deminiranje, nakon što je otkriveno da su zloupotrijebljena sredstava međunarodne zajednice, namijena za operacije uklanjanja mina.
Nakon 17 godina Čengića ponovo ispituju u prostorijama Kantonalnog tužilaštva Sarajevo na osnovu krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja koju protiv njega podnosi aktuelna uprava Energoinvesta, na čelu s direktoricom Biserom Hadžialjević. Ona je na tu funkciju odlukom Nadzornog odbora imenovana 29. februara 2016. godine.
Iz Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo su nam na upit vezan za istragu o bivšem direktoru Energoinvesta Enesu Čengiću kratko odgovorili: "Predmet je u radu!" S druge strane, Vlada Federacije BiH Čengića, krajem njegovog mandata u Energoinvestu, koncem 2015. godine predlaže za člana Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji BiH, na mandatni period od pet godina.
Zataškani gubici
Ured za reviziju institucija u FBiH objavio je izvještaj o finansijskoj reviziji JP Energoinvest d.d. Sarajevo, u kojem se navode katastrofalni podaci o poslovanju ovog privrednog giganta. Iako trenutna uprava ima određenih propusta, najveća odgovornost za trenutno stanje pripisuje se bivšoj upravi na čelu s Enesom Čengićem.
Nadzorni odbor Energoinvesta na sjednici održanoj 26. februara 2016. godine nije usvojio Izvještaj o poslovanju i finansijske izvještaje tog preduzeća za 2015. godinu, dotadašnja uprava je razriješena i imenovana je nova. Nova uprava je zauzela stav da je potrebno izvršiti određene korekcije u finansijskim izvještajima za 2015. godinu, po ranije dobivenim preporukama od revizorske kuće.
Nakon provedenih korekcija finansijskih izvještaja, za 2014. godinu iskazan je gubitak od 6.600.909 KM (prije korekcije iskazana dobit 147.127 KM), a za 2015. godinu iskazan je gubitak od 26.494.643 KM (prije korekcije iskazana dobit 1.483.299 KM). Korekcije finansijskih izvještaja za 2014. i 2015. godinu, imale su za posljedicu, prema revizorskom izvještaju, smanjenje kapitala preduzeća u ukupnom iznosu od 84.025.213 KM.
(S)kupoprodaja
Uz ostalo se u izvještaju navodi da je bivša uprava Energoinvesta februara 2015. godine zaključila ugovor o kupoprodaji sa firmom Dirus Projekt d.o.o. Zagreb. Predmet kupoprodaje su nekretnine u Hrvatskoj: jedna poslovna zgrada u Zagrebu, terminal naftnih derivata u Zagrebu i 15 benzinskih pumpi na različitim lokacijama u Hrvatskoj.
Ugovorena kupoprodajna cijena za navedene nekretnine je 12.937.815 KM. Kupac nije platio ugovorenu kupoprodajnu cijenu za nekretnine od kojih ostvaruje prihode, a u međuvremenu je u posjed dvije benzinske pumpe uveo i firmu Lukoil.
Kod Trgovačkog suda u Zagrebu je 21. decembra 2016. godine podnesena tužba protiv Dirus Projekt d.o.o. Zagreb i Lukoil, radi utvrđivanja ništavnosti ugovora o kupoprodaji, predaje u posjed predmetnih nekretnina i isplate naknade iz ostvarene koristi. Ugovor o kupoprodaji je knjigovodstveno evidentiran u junu 2016. godine, kada je nova uprava temeljem odluka Nadzornog odbora vršila izmjenu finansijskih izvještaja za 2014. i 2015. godinu.
Energoinvest je 28. februara 2013. godine s firmom Aldo Commerce d.o.o. Poreč zaključio Ugovor o kupoprodaji nekretnina, a nakon prethodnog odobrenja Nadzornog odbora i Agencije za privatizaciju u FBiH. Predmet kupoprodaje su benzinske pumpe u Poreču (istok i zapad), nad kojima je bilo upisano više raznih zabilješki u ime i u korist trećih osoba i neriješenim imovinsko-pravnim statusom, po cijeni 620 hiljada eura.
Kupac je u ugovorenom roku uplatio 10 posto ugovorene cijene, a preostali dio nije, jer nisu ispunjene sve ugovorene odredbe. Energoinvest je 31. oktobra 2016. godine od Općinskog suda u Puli dobilo rješenje o brisanju zabilješki zabrane raspolaganja i opterećenja na nekretninama, koje su bile predmet kupoprodaje, osim jedne zabilješke. Imovina pod kontrolom kupca, iz knjigovodstvenih evidencija je isknjižena u 2016. godini, čime je iskazan prihod od prodaje 986.251 KM, a nenaplaćena potraživanja po ovoj prodaji iznose 1.091.765 KM.
Dakle, Energoinvest nije u svojim knjigovodstvenim evidencijama pravovremeno evidentirao prodaju nekretnina nad kojom nema kontrolu od 2013. godine te stoga finansijski izvještaji od navedenog perioda do 2016. godine nisu davali fer podatke o imovini, potraživanjima i kapitalu za navedene iznose.
Sto miliončića gore-dole
Preduzeće je u 2016. godini ostvarilo ukupno 143.880.912 KM prihoda ili 42 posto manje nego prethodne godine. Ostvareni rashodi su u izvještaju iskazani brojkom 143.717.740 KM te su u odnosu na planirane manji za 21.360.370 KM ili 13 posto. U odnosu na prethodnu godinu manji su za 129.615.533 ili 47 posto.
Revizori također nisu mogli potvrditi iskazanu vrijednost nekretnina, postrojenja i opreme Energoinvesta u iznosu od 113.479.576 KM, s obzirom na to da se vodi po revalorizacionom modelu, a posljednji put procjena fer vrijednosti navedene imovine izvršena je 1. januara 2012. godine, što nije u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardom.
"U okviru ostalih dugoročnih potraživanja iskazana su i nenaplaćena potraživanja u iznosu od 22.423.386 KM. Energoinvest na datum bilansa nije procijenio naplativost ovih potraživanja, kako je definisao Međunarodni računovodstveni standard", navodi se u revizorskom izvještaju Ureda za reviziju institucija u FBiH.
Također je navedeno da se protiv Energoinvesta vode značajni sudski sporovi, a nad nekretninama postoje založna prava. Zbog toga se, stoji u izvještaju, ukazuje na postojanje značajne neizvjesnosti u pogledu sposobnosti Energoinvesta da nastavi vremenski neograničeno poslovanje.
Imenovanje, Čengiću radovanje
Kako saznajemo, Enes Čengić nije imenovan za bošnjačkog člana FERK-a, na mandatni period od pet godina, jer se toj odluci lično usprotivio lider SDA Bakir Izetbegović u vrijeme kada je ugled stranke ionako već bio dobro narušen.
Nema sumnje da bi, u protivnom, Čengić već bio na poziciji bošnjačkog člana FERK-a, kao što je do 2011. godine bio na poziciji direktora Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost.
Podsjećamo, Vlada FBiH je na 35. sjednici, održanoj 23. decembra 2015. godine, predložila imenovanje Enesa Čengića za člana Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda.
