"Ratko Mladić je konkretno na terenu provodio velikosrpsku ideologiju i velikosrpski genocidni projekat kojem je cilj bio da se Bošnjaci i Hrvati trajno uklone s područja RBiH koja su nosioci velikosrpske ideologije i politike smatrali za ekskluzivno srpska područja. Također, presuda Ratku Mladiću je značajna i sa aspekta samog razumijevanja genocida kao najtežeg oblika zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Doprinijet će dodatnom razumijevanju utvrđivanju oba elementa genocida, namjere (mens rea) i akta genocida (actus reus). U tom smislu, konačna presuda zločincu Ratku Mladiću sigurno će imati veliki značaj za nauku i praksu međunarodnog prava", smatra Kuka.
On podsjeća da je presudom 22. novembra 2017. godine Ratko Mladić proglašen krivim po deset od ukupno jedanaest tačaka optužnice i osuđen na kaznu doživotnog zatvora, a da je oslobođen odgovornosti za genocid u šest bh. općina.
"Tužioci su u svojoj žalbi na prvostepenu presudu tražili da se Ratko Mladić proglasi krivim i po ovoj tački optužnice. Tu svoju tvrdnju potkrijepljuju mnogim dokazima. Prema rezultatima dosadašnjih naučnih istraživanja i u navedenim općinama su bili prisutni svi akti genocida nad Bošnjacima, a relevantna dokumentacija, prije svega tzv. Vojske Republike Srpske, potkrijepljuje tezu o postojanju namjere za izvršenje genocida (direktive, naredbe,...). Ukoliko Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Ratka Mladića proglasi krivim i za genocid u navedenih šest općina, to će potvrditi tezu da je genocid nad Bošnjacima počinjen na cijeloj teritoriji RBiH, a ne samo u Srebrenici. Što se tiče visine zatvorske kazne, ona će sasvim sigurno ostati ista, tj. ostat će na snazi doživotna kazna zatvora", smatra Kuka.
On dodaje da je rad Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju već dao veliki doprinos u širem kontekstu te da je ovaj sud uspio privesti pravdi neke od najužasnijih i najmonstruoznijih ličnosti s kraja prošlog stoljeća i tako na sebe preuzeo pravo da stane na kraj zlotvorima i zvjerstvima kroz koje su prošli prvenstveno Bošnjaci u RBiH.
"Nakon nepunih pedeset godina od završetka Drugog svjetskog rata, ovaj sud je proglasio krivim nekoliko političkih i vojnih dužnosnika RS-a za počinjeni genocid. Dakle, nakon holokausta u toku Drugog svjetskog rata, na tlu Europe je dokazan genocid i to izvršen nad Bošnjacima u RBIH. To je doista veliki uspjeh, ne samo za istinu o dešavanjima u periodu agresije na R BIH već i za šire razumijevanje međunarodnog prava. Izvršeni genocid nad Bošnjacima je postao i predmetom naučnog i akademskog istraživanja i interesiranja naučnika i istraživača širom svijeta. Općenito posmatrano, riječ je o zločinima koji su nastali na temeljima fašističke ideologije, genocidne politike, velikodržavnog projekta i genocidne strategije. Sigurno da će iskustva stečena tokom suđenja najokorijelim ratnim zločincima iz BIH poslužiti kao polazni osnov za procesuiranje drugih zločinaca širom svijeta“" kaže doc.dr Ermin Kuka, viši naučlni saradnik Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava.
