EU Observer upozorava Brisel da dva puta razmisli prije nego što BiH da kandidatski status
Na početku se napominje da je BiH podnijela zahtjev za članstvo 2016. godine, a Evropska komisija je 2019. objavila detaljnu analizu u kojoj se istaklo da je BiH bila neuspješna u ispunjavanju svih kriterija.
"Komisija je navela 14 ključnih tačaka, što predstavlja duboku ustavnu reformu, koje treba riješiti prije nego što se dobije potpuni status kandidata", navodi se.
EU Observer ističe da indeks demokratije Economist Intelligence Unit za 2021. godinu rangira BiH kao "hibridni režim", jedinu evropsku zemlju koja ne zaslužuje čak ni oznaku "demokratija s nedostatkom".
"Najkritičniji je sistem etničke diskriminacije u BiH. Pripadnost jednom od ovih 'konstitutivnih naroda' je formalni preduvjet za obavljanje nekoliko javnih funkcija, uključujući mjesto u državnom predsjedništvu i gornjem domu parlamenta i neformalno određuje izglede osobe za pozicije u državnoj službi", piše EUobserver.
List napominje da građani izvan tri dominantne etničke zajednice čine otprilike četiri posto stanovništa i prilično "odvratno" nazivaju se ostalim.
"Takva praksa bila je jedna stvar pri okončanju rata 1995. godine; njihovo dalje postojanje u 21. vijeku je očigledno neprihvatljivo", navodi se.
Napominje se da je EU zamrznula ratifikaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) BiH dok se ustav zemlje ne izmijeni u skladu s presudom "Sejdić-Finci".
"Nikad se ništa nije dogodilo. Nije da je Ustav BiH tehnički teško promijeniti, jer nije. Umjesto toga, politička volja ne postoji u sistemu kojim dominiraju etno-nacionalističke stranke, od kojih sve imaju koristi od statusa quo", piše EUobserver.
U nastavku teksta ističe se da je 2015. godine, nakon lobiranja Hrvatske, EU odlučila ratificirati SSP, ali je ustavne promjene stavila kao uslov za kandidatski status.
"Ostaje, međutim, činjenica da je EU već jednom odustala po pitanju etničke diskriminacije i ljudskih prava, a čini se da je nekoliko članica Vijeća sada spremno to učiniti ponovo. Treba pažljivo razmotriti poruku koja se šalje. Bosanskohercegovački etnonacionalisti, koji su u velikoj mjeri zadržali svoju vlast na nedavnim parlamentarnim i predsjedničkim izborima, ostvarit će simbolično važnu i domaće pobjedu bez ispunjavanja potrebnih uslova", navodi se.
Dodaju, da će EU suštinski, nagraditi kršenje Evropske konvencije o ljudski pravima.
"Može li to učiniti ponovo bez gubitka kredibiliteta? Šta će se, recimo, dogoditi kada BiH za tri godine bude zahtijevala stvarne pregovore, a da i dalje zadrži svoj sistem etničkih kvota? To je vrlo klizav teren", napominje EUobserver.
Autor predlaže dvostruki pristup Evropske unije prije nego dodijeli status kandidata BiH.
Na prvom mjestu, dovesti u red svoju vlastitu kuću i stati na kraj tome da njeni najneodgovorniji članovi potkopavaju ukupni stav EU.
"Mađarski Viktor Orban razvio je popriličnu vezu sa srpskim liderom Miloradom Dodikom, koji izgleda da će preuzeti dužnost predsjednika Republike Srpske uprkos vjerodostojnim optužbama o prevari glasanja na nedavnim izborima", piše EUobserver.
Napominje se da Hrvatska, kojom upravljaju nacionalisti iz HDZ-a, podstiče svoju sestrinsku stranku u BiH u nastojanju da podijeli zemlju i učvrsti sistem upravljanja zasnovan na etničkoj pripadnosti.
"Ovakvo stanje miješanih poruka je očigledno neodrživo. Obje zemlje su glavni primaoci sredstava EU, koja bi se mogla iskoristiti protiv njih i vratiti ih u skladu sa dogovorenim stavovima", navodi se.
Na drugom mjestu, smatra autor, EU mora "staviti pod kontrolu" Ured visokog predstavnika.
"Osim što ima široka ovlasti za donošenje uredbi, OHR može poslužiti za podsticanje reformi. Ipak, veći dio svog vremena u BiH, visoki predstavnik Christian Schmidt, bivši njemački ministar poljoprivrede, djelovao je prilično izvan svojih kapaciteta i naizgled se oslanjao na savjete hrvatske vlade o bosanskim pitanjima", piše EU Observer.
Autor dodaje da je u kontroverznom potezu u izbornoj noći Schmidt nametnuo izmjene Izbornog zakona za koje su mnogi tvrdili da će favorizirati HDZ.
"Bez obzira da li je to tako ili ne, najveći problem sa Schmidtovom akcijom bio je sam pokušaj da se popravi ili poboljša diskreditovani sistem. Schmidt je svojim djelovanjem učvrstio sistem kojeg bi Bosna i Hercegovina trebala nastojati prevazići", piše EUobserver.
U nastavku se napominje da EU neće učiti nikakvu uslugu BiH tako što će joj dati kandidatski status za koji nije spremna, a ni sama sebi odustajanjem od vlastitih vrijednosti.
