Euronews o Mostaru: Jedini evropski grad u kojem je život 12 godina zamrznut zbog politike
Euronews je Mostar opisao kao nezaobilaznu destinaciju i grad kojeg svi imaju na svojoj listi putovanja.
Međutim, kako je navedeno, neodržavanje lokalnih izbora 12 godina je dovelo do toga da su se mještani Mostara sve to vrijeme susretali s brojnim problemima počevši od mijenjanja njegove infrastrukture u sjeni političkih prepirki oko toga ko će od njih biti na vlasti.
Samim time, kako je navedeno, u Mostaru je došlo do nefunkcionalnih gradskih institucija zbog čega su investicije presušile, a potencijal ovog grada zaustavljen.
Građani Mostara koji imaju 30 godina nikada nisu glasali
Kada je nedavno odlučeno da će se lokalni izbori u Mostaru održati prvi put nakon 12 godina, ta vijest je iznenadila stanovnike koji su za ovaj medij rekli da se osjećaju kao da su im životi i vrijeme "zamrznuti".
"Postoje ljudi poput mene koji imaju skoro 30 godina i koji će prvi put u životu glasati na lokalnim izborima. Mislim da je ludo to što u 21. vijeku i demokratiji kojoj se teži u BiH, prema njenom ustavu, imate ljude koji su u toj dobi i do sada nisu imali pravo birati vlast. Osjećam da izbori 2020. neće donijeti nikakve promjene od onih koji su se održali 2008. godine. Nećemo nastaviti tamo gdje smo stali već ćemo se umjesto toga vraćati u prošlost", rekao je Mostarac Boris Čović.
Kako se dalje navodi, posljedice poslijeratnog društva u BiH su, pored ostalih stanovnika, na svojoj koži osjetili i Mostarci.
Podsjetili su da je tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine, uništen veći dio historijskog naslijeđa Mostara, poput granatiranja Starog mosta 1993. godine kojeg su izvršili bosanski Hrvati, a koji je pod zaštitom UNESCO-a.
"Etničko čišćenje i progon civila u Mostaru izazvali su masovno iseljavanje njegovih građana tokom rata. To je rezultiralo podjelom grada na dvije strane - zapadni dio Mostara koji je postao većinom hrvatski i istočni u kojem su živjeli u velikom broju Bošnjaci. Brojni zločini počinjeni nad civilima rezultirali su time da je šest ratnih vojnih i političkih vođa bosanskih Hrvata dobilo ukupno 111 godina zatvora pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Hagu", piše Euronews.
Politička sukobljavanja dodatno paralisala Mostar
Međutim, kako je istaknuto, poslijeratni period i početni entuzijazam da će grad konačno doživjeti bolje dane brzo je ugašen usljed pojavljivanja dvije "etnonacionalne desničarske stranke" bošnjačke SDA i hrvatske HDZ koje su neprestano blokirale procese donošenja odluka u Mostaru što je rezultiralo neuspjehom da se postigne dogovor o načinu definisanja izbornih jedinica.
Pojasnili su da je odredba koja je garantovala jednak broj mandata u Gradskom vijeću iz šest postojećih izbornih općina, bez obzira na broj glasova, bila glavna sporna tačka.
Shodno tome, rješenju kompenzacijskih mandata koje je predložio HDZ, osiguravajući da se to ne dogodi, protivio se SDA navodeći zabrinutost da će Bošnjaci koji žive u Mostaru biti nedovoljno zastupljeni.
Na kraju se ovakav odnos ispostavio kao uzrok glavnog kamena spoticanja koje je na kraju paralisao grad.
U ovom periodu od 12 godina u kojem izbori nisu mogli biti održani zbog političkog zastoja, grad je imao istog gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika od 2008. godine, dok posljednjih osam godina grad Mostar nije imao Gradsko vijeće.
Marin Bago, predsjednik nevladine organizacije Futura je također govorio za Euronews, prilikom čega je kazao da je nepostojanje Gradskog vijeća dovelo do toga da je ured gradonačelnika bio jedina gradska vlast u Mostaru koji donosi odluke bez ikakvih kontrola, dopuštajući mu tako da radi po svojoj volji.
"Ali to ga ne oslobađa svake odgovornosti za djelovanje koje je suprotno zakonu. To je nanijelo štetu u mnogim oblastima poput komunalne infrastrukture koja je posebno osakaćena. Ponašanje vlade i javnih preduzeća bilo je, jednostavno rečeno, pogubno. Vjerujem da u posljednjih 100 godina nismo imali lošiju lokalnu upravu", dodao je Bago.
Ovakva situacija je značila to da je svaki pokušaj organizacije izbora od onih iz 2008. godine smatrana protivnom gradskom statutu ili još gore neustavnim. Neki su, poput lokalne političarke Irme Baralije, vjerovali da je umjesto toga "status quo" bio nezakonit.
Baralija, koja je presudu za svoj slučaj protiv BiH dobila pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strassbourgu krajem 2019. godine, istakla je da su njeni razlozi za tužbu bili profesionalni i lični.
"To je jedinstven slučaj u demokratskom svijetu u kojem godine prolaze dok se ništa ne dešava. Ukoliko živite u društvu koje je u teoriji demokratsko, ali nemate ni njenu osnovu, a to su izbori, onda se osjećate kao da ste 'stjerani u ćošak'", kazala je Baralija.
Nada za bolju budućnost
Ranije ove godine, ponovni trud i napori međunarodne zajednice u BiH za rješenjem ovog problema rezultirao je dugoočekivanim sporazumom između političkih stranaka SDA i HDZ.
S tim u vezi, kako je navedeno, lokalni izbori u Mostaru zakazani su konačno za decembar, ali to nije garant da će se grad odmah vratiti u potpunu funkciju, niti da je sporazum bez nedostataka.
Međutim, Boris Čović s početka priče, kazao je da bi ovo mogla biti prilika da se Mostar konačno preokrene.
"Zapravo sam sretan što ću ove godine glasati. Mislim da će i drugi dobro razmisliti šta da učine sa svojim glasom sada kada su dobili priliku. Ljudi iz drugih gradova BiH su to pravo glasa uzeli zdravo za gotovo i ne izlaze na birališta, dok je ljudima u Mostaru uskraćeno to pravo. Mislim da je ljudima iz ovog grada jasno da se stvari ne mogu nastaviti odvijati ovako kao do sada i da je vrijeme da dođe do promjena", kazao je Čović.
Baralija se također nada da će izbori rezultirati boljim i naprednijim Mostarom.
"Moj brat je rođen 1995. godine. Postoje desetine hiljada rođenih nakon rata koji se ne sjećaju sukoba i koji nikada nisu imali priliku glasati. Nadam se da će ono biti ti koji će donijeti promjene", poručila je Baralija.
Panika u Kijevu: Prvi put od ruske invazije ukrajinski parlament otkazao sjednicu
