Evidencija korone je slaba tačka u BiH: Niko ne zna koliko je reinfekcija
Na Medicinskom fakultetu u Grazu je nedavno provedeno istraživanje koje utvrđuje da je rizik od ponovne zaraze koronavirusom za 91 posto manji sedam mjeseci nakon prve infekcije, odnosno da sedam mjeseci nakon zaraze opada broj antitijela koja nas čuvaju od infekcije.
Drugo istraživanje koje je objavljeno na MedRxiv kaže da mlađe osobe u velikoj mjeri imaju mogućnost da se ponovo zaraze koronavirusom, što u konačnici može dovesti do veće stope reinfekcija među ovom populacijom.
U posljednje vrijeme medicinski radnici u BiH upozoravaju upravo na to da sve češće mlade osobe obolijevaju od koronavirusa, međutim ne iznose ili ne znaju razloge za to, a kako ne postoji nikakva evidencija o ponovnim zarazama, ne može se utvrditi ni da li su reinfekcije jedan od faktora velikog broja zaraženih.
Svjetske studije također upozoravaju i na genetske mutacije virusa i nove sojeve za koje tvrde da su zarazniji, a neki i smrtonosniji. U mnogim zemljama su upravo ovi sojevi jedan od razloga pogoršanja epidemiološke situacije, a zemlje poput Velike Britanije detaljno prate te varijacije virusa kako bi znale u kojem smjeru treba ići njihova borba protiv epidemije.
Zašto je važna evidencija reinfekcija i novih sojeva virusa
U Bosni i Hercegovini, kao i za reinfekcije, ne postoji nikakva evidencija ni o zastupljenosti novih sojeva. Do sada je sekvencirano svega nekoliko uzoraka i utvrđeno je samo da su varijante koronavirusa zastupljene u državi. Za sekvenciranje je potreban i novac koji Veterinarski fakultet u Sarajevu trenutno nema, međutim mnogo toga o infekciji novim sojem može reći i klinička slika oboljelih.
Evidencija reinfekcija bi bila još jednostavnija od detekcije novih sojeva s obzirom na to da uopšte ne zahtijeva novac, a sve što je potrebno jeste detaljno bilježenje podataka koje šalju centri za testiranje. U Zavodu za javno zdravstvo KS pak kažu da takva statistika do sada nije bila u domenu njihovog posla, a Federalni zavod se bori i s osnovnim podacima o koronavirusu, kao što su novozaraženi, umrli i aktivni.
Bez jasne slike o jednom i drugom, mi ne možemo znati da li su za reinfekcije krivi upravo novi sojevi koronavirusa ili kratko trajanje imuniteta nakon prve zaraze, a za stvaranje te jasne slike o epidemiji, u cijelom svijetu su zaduženi epidemiolozi. Oni su ti koji predlažu restrikcije na osnovu epidemiološke slike, a nedostaju im bitni podaci.
Osim što se bez tih informacija teže pravovremeno izboriti sa širenjem epidemije, to među stanovništvom stvara i strah koji umnogome uzrokuje psihičke probleme u vidu anksioznosti i depresije, a svjedoci smo da u ovako teškom vremenu mnogi opravdano hodaju po marginama razuma.
