Zdravstvo, privreda..
39

Evropska komisija najavila više od 3,3 milijarde eura podrške za Zapadni Balkan

A. D.
Evropska komisija ja danas najavila preko 3,3 milijarde eura finansijske podrške Evropske unije, koja je pokrenuta zajedno sa Evropskom investicijskom bankom (EIB) za građane Zapadnog Balkana.

Ovaj paket je namjenjen rješavanju hitnih zdravstvenih i humanitarnih potreba uzrokovanih COVID-19 pandemijom, kao i pomoći socioekonomskom oporavku.

Pored pojačane podrške, Evropska komisija daje svoj doprinos uoči sastanka lidera EU i Zapadnog Balkana 6. maja 2020. godine u vidu nacrta širih parametara dugoročne podrške koja će biti predstavljena tokom ove godine kao Ekonomsko-investicioni plan za region.

"Imamo posebnu odgovornost da u ovoj pandemiji pomognemo našim partnerima na Zapadnom Balkanu, jer je njihova budućnost nesumnjivo u Evropskoj uniji. EU mobilizira značajan finansijski paket, potvrđujući time svoju snažnu solidarnost. Zajedno ćemo prebroditi ovu krizu i oporaviti se. Pored toga, nastavićemo sa podrškom regionu, između ostaloga i sa reformama koje su neophodne na njihovom putu ka EU, jer će oporavak biti djelotvoran samo ukoliko zemlje nastave da ispunjavaju svoje obaveze“, izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.

Komesar za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi, je naglasio da je Evropska unija reagovala brzo i sveobuhvatno da pomogne Zapadnom Balkanu u rješavanju pandemije COVID-19, sa osiguranjem ubjedljivo najvećom finansijskom pomoći, ali i otvorenim pristupom brojnim inicijativama EU.

"Naš rad će se nastaviti i kroz pripremu Ekonomsko-investicionog plana za region, kako bismo se uhvatili u koštac s teškim socioekonomskim efektima krize, modernizirali ekonomije u regionu, podržali reforme i započeli sa prevazilaženjem jaza u razvoju, te na taj način ljudima brže pružiti konkretne koristi“, kazao je on.

Paket finansijske podrške EU u vrijednosti od preko 3,3 milijarde eura obuhvata preraspodjelu sredstava iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć u iznosu od 38 miliona eura za hitnu podršku zdravstvenom sektoru, prvenstveno kroz isporuku neophodnih sredstava za spašavanje života poput lične zaštitne opreme, maski i respiratora; 389 miliona eura za potrebe socioekonomskog oporavka i paket od još 455 miliona eura za ponovno pokretanje privrede, u bliskoj saradnji s međunarodnim finansijskim institucijama. U to je također uključen prijedlog za 750 miliona eura makrofinansijske pomoći i 1,7 milijardi eura paketa pomoći Evropske investicijske banke.

EU također osigurava hitnu humanitarnu pomoć ugroženim izbjeglicama i migrantima u iznosu od 4,5 miliona eura i 8 miliona eura za rješavanje gorućih potreba u migrantskim kampovima širom regiona.

Zbog izbijanja pandemije koronavirusa, Zapadni Balkan je također aktivirao Mehanizam Unije za civilnu zaštitu (UCPM) i već je počeo da prima pomoć u vidu isporuke opreme i repatrijacije svojih građana iz zemalja članica i zemalja koje učestvuju u Mehanizmu.

Nadalje, s obzirom na evropsku perspektivu, EU tretira Zapadni Balkan kao privilegovane partnere kroz omogućeni pristup brojnim inicijativama i instrumentima koji su rezervisani za zemlje članice EU. To obuhvata, na primjer, zajedničku nabavku medicinske opreme, čime je region izuzet iz šeme EU za traženje prethodnog odobrenja za izvoz lične zaštitne opreme, i time se osigurava brz protok esencijalnih roba preko kopnenih granica putem „zelenih transportnih traka“, te snabdijevanje testnim materijalom EU radi osiguranja ispravnog funkcionisanje testova na koronavirus na Zapadnom Balkanu. Region je također pridružen radu relevantnih zdravstvenih tijela.

Dalji koraci – ekonomsk-investicioni plan za oporavak

Zapadnom Balkanu će biti potrebna kontinuirana podrška za rješavanje efekata pandemije nakon završetka neposredne krize. Evropska komisija će tokom ove godine predstaviti ekonomsko-investicioni plan za region, s ciljem podsticanja dugoročnog oporavka, ubrzanja ekonomskog rasta i podrške reformama potrebnim za iskorake na putu ka EU.

Takođe će obuhvatiti značajan investicioni paket za region. Za period 2021-2027. godine, Komisija je predložila ukupni iznos sredstava za Instrument za pretpristupnu pomoć III u vrijednosti od 14,5 milijardi eura, od čega je ogroman dio namijenjen Zapadnom Balkanu. Komisija predviđa udvostručenje bespovratnih sredstava kroz Investicijski okvir za Zapadni Balkan i značajno povećanje finansijskih garancija za podršku javnim i privatnim ulaganjima u regionu kroz namjenski Garancijski instrument u okviru Investicijskog okvira za Zapadni Balkan.

Zelena tranzicija i digitalna transformacija će imati centralnu ulogu u ponovnom pokretanju i modernizaciji ekonomija Zapadnog Balkana. Investicije u čiste i digitalne tehnologije i kapacitete, zajedno s kružnom ekonomijom, pomoći će otvaranju radnih mjesta i rastu. Također se predviđa podrška za unapređenje konkurentnosti ekonomija Zapadnog Balkana, njihovo bolje povezivanje unutar regiona i sa Evropskom unijom, kao i pomoć u pripremi Zapadnog Balkana za digitalno doba. Snažan fokus se predviđa i za transportne i energetske veze, koje su ključne za ekonomski razvoj regiona, jednako kao i EU.

Provedba temeljnih reformi

Oporavak od trenutne krize će biti uspješan samo ukoliko partneri nastave ispunjavati svoje reformske obaveze te ostvarivati opipljive rezultate u njihovoj provedbi. Navedeno je također ključno za ostvarivanje njihove evropske perspektive. Pored nastavka ekonomskih reformi, potreban je i snažniji fokus na vladavinu prava, funkcionisanje demokratskih institucija i javne uprave.

Šefovi država i vlada EU i Zapadnog Balkana okupiće se 6. maja 2020. godine na sastanku lidera EU i Zapadnog Balkana u cilju rješavanja zajedničkih izazova. Samit se prvobitno trebao održati u Zagrebu, ali će se sada, zbog COVID-19 pandemije, održati putem videokonferencije. Prijedlozi koji su danas predstavljeni su doprinos Komisije uoči sastanka.