Evropske prakse i domaće regulative: Koliko je Sud BiH usklađen sa standardima EU

Naročito su zanimljivi podaci koji se odnose na procjenjeno vrijeme koje je potrebno sudovima da riješe određene slučajeve. Govoreći o državama članicama Evropske unije, najefikasnije u tom segmentu pokazale su se Švedska, Češka Republika, Mađarska i Austrija čiji su se sudovi procijenili kao najefikasniji u rješavanju predmeta koji se odnose na civilne ili privredne slučajeve.

U prosjeku, rješavanje ovih slučajeva u na prvostepenom, drugostepenom i trećestepenom sudu trajalo je manje od 200 dana. S druge strane, suđenja najduže traju na Kipru gdje se u prosjeku za ove slučajeve izdvaja više od 1.400 dana.

Slična situacija je i u kontekstu slučajeva koji se odnose na upravno pravo. Najveću efikasnost pokazali su Švedska, Mađarska, Bugarska te Estonija, dok su se ovi slučajevi najduže rješavali u Italiji, Poljskoj, Slovačkoj, Portugalu te Kipru.

Saradnja Suda Bosne i Hercegovine sa EU

Iako je pravosudne sisteme u državama izuzetno nezahvalno upoređivati, Sud Bosne i Hercegovine se kroz niz sličnih pokazatelja može upoređivati sa pravosudnim sistemima u Evropskoj uniji.

Govoreći o saradnji sa sudovima zemalja članica EU, iz Suda BiH su za Klix.ba govorili o detaljima saradnje.

"Saradnja se prvenstveno ogleda u pružanju međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima u skladu sa Zakonom o pružanju međunarodne pravne pomoći BiH i zaključenim međunarodnim ugovorima. Međunarodna pravna pomoć podrazumijeva poduzimanje radnji na osnovu upućene zamolnice u situacijama kada je potrebno postupanje na teritoriji druge države, što je u većini slučajeva prouzrokovano činjenicom da se osumnjičeni/optuženi/osuđeni, svjedoci ili vještaci nalaze izvan teritorija na kojima se nalaze domaći sudovi. Pružanje i traženje međunarodne pravne pomoći predstavlja nezamjenjiv alat u krivičnom postupku, imajući u vidu da u okolnostima sve veće globalizacije i porasta stope internacionalnog kriminaliteta omogućava izvršenje određenih procesnih radnji i to na punovažan način, čak i van teritorije na kojoj organi krivičnog gonjenja jedne države imaju nadležnost, a na osnovu međusobnog povjerenja pravosudnih institucija različitih država", pojasnili su iz Suda.

Objasnili su i šta se navedenim Zakonom propisuje kao pomoć.

"Navedenim Zakonom se propisuju i vidovi međunarodne pravne pomoći, u okviru kojih posebni podrazumijevaju izručenje osumnjičenih, optuženih i osuđenih lica, ustupanje i preuzimanje krivičnog gonjenja i priznanje i izvršenje stranih sudskih odluka kao provođenje cjelokupnog postupka po određenom zahtjevu, dok se opći vidovi odnose na izvršenje pojedinih procesnih radnji poput saslušanja osumnjičenih ili svjedoka, provođenje istražnih radnji kao što je pretresanje lica, predmeta ili prostorija, sve do pribavljanja akata koje su sačinili organi druge države", naglasili su.

Osvrnuli su se i na saradnju sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju.

"Nadalje, poznato je da Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u okviru pravila 11 bis ima mogućnost Sudu BiH ustupiti predmete ratnih zločina. MKSJ je do sada Sudu ustupio šest predmeta, sa ukupno 10 osumnjičenih i to su bile prve odluke o ustupanju predmeta jednom sudu u regionu, što za Sud BiH predstavlja veliko priznanje", pojasnili su.

S obzirom na to da svaki pravosudni sistem ima određene specifičnosti, iz Suda Bosne i Hercegovine su saopćili kako se određene stvari iz zemalja EU nastoje implementirati u BiH.

"Sud BiH je osnovan 2002. godine Zakonom o Sudu BiH kao Sud posebne nadležnosti i u pogledu organizacije rada i osoblja prati Međunarodni Krivični sud za bivšu Jugoslaviju, ali u jednom dijelu i organizaciju Evropskog suda za ljudska prava. U tom smislu je izuzetno teško vršiti procjenu eventualnih sličnosti ili razlika među sistemima rada sudova različitih država, posebno imajući u vidu različita ustavna i zakonodavna rješenja u pogledu nadležnosti pravosudnih organa od države do države", saopćili su.

U okviru saradnje, Sud BiH ističe kako je dio mreže sudova okupljenih oko Evropskog suda za ljudska prava.

"S druge strane, što se tiče sudske prakse u donošenju odluka, Sud BiH prilikom odlučivanja u konkretnim predmetima svakako uzima u obzir odluke i zaključke prvenstveno Evropskog suda za ljudska prava kao relevantnog tumača Evropske konvencije o ljudskim pravima koja u BiH ima neposrednu primjenu, kao i međunarodnih standarda utvrđenih u presudama međunarodnih krivičnih sudova. Također, Sud Bosne i Herecegovine je od 2015. godine dio mreže sudova okupljenih oko Evropskog suda za ljudska prava. Cilj ove mreže je saradnja između Evropskog suda za ljudska prava i domaćih sudova članica Vijeća Evrope, čiji cilj je unaprijeđuje provedbe Konvencije u domaćoj sudskoj praksi", pojašnjeno je.

Poručili su i kako se prati praksa Suda Evropske unije.

"Važno je istaći da Sud Bosne i Hercegovine prati praksu Suda Evropske unije i Evropskog suda pravde u pogledu postupaka koje vode pojedinačne zemlje sa posebnim osvrtom na tumačenje i primjenu direktiva i osnivačkih ugovora, odnosno prava EU. Također, radi specifičnih oblasti koje se vode u predmetima Upravnog odjeljenja, cijeni se praksa odbora UN-a za ljudska prava kao i Evropskog odobra za socijalna prava", objasnili su iz ove institucije.

Upoređujući sisteme sudova Evropske unije, kada je riječ o prosječnom trajanju rješavanja predmeta, Sud Bosne i Hercegovine može se uvrstiti u "zlatnu sredinu".

"Prosječno trajanje pravosnažno okončanih predmeta u 2022. godini iznosilo je 457 dana. Visoko sudsko i tužilačko vijeće svake godine prikuplja statističke podatke o radu sudova, te prati standarde domaćeg pravosuđa kroz standarde Evropskog komisije za efikasnost pravosuđa (CEPEJ). Smatramo da smo efikasan sud koji sve pristigle predmete uzima u rad u najkraćem mogućem roku. Sud Bosne i Hercegovine je specifičan po složenosti predmeta koji se procesuiraju pred ovim Sudom, te se teško može naći adekvatan uporedni parametar trajanja postupka za ovu vrstu predmeta", ističu iz Suda.

Broj advokata i digitalne tehnologije

Jedna od stvari koje se analiziraju u evropskim sudskim praksama jeste i broj advokata koji učestvuje u predmetima tokom jedne godine.

Prema posljednjim objavljenim podacima, a koji se odnose na 2021. godinu, najveći broj advokata tokom suđenja bilježi se u Luksemburgu, Grčkoj, Italiji i Kipru gdje je na predmetima tokom jedne godine radilo više od 400 advokata. Najmanje ih je zastupljeno u Švedskoj, Latviji i Finskoj gdje se taj broj tokom godine kreće između 50 i 100.

Kada je riječ o Sudu Bosne i Hercegovine, podaci iz 2022. godine pokazali su učešće više od 300 advokata.

"Tokom 2022. godine u službenim evidencijama Suda BiH evidentiran je 321 advokat i šest zajedničkih advokatskih kancelarija koji su zastupali lica u krivičnim predmetima Suda. U odnosu na 2021. godinu evidentirano je osam advokata manje tokom 2022. godine", saopćili su.

Pored ovih parametara, u Evropskoj uniji se posebno analiziraju i upotrebe digitalnih tehnologija tokom suđenja. Tim povodom, iz Suda Bosne i Hercegovine su naglasili kako se svakodnevno razgovara o unapređenju ovog segmenta.

"Strankama u postupcima u upravnim, parničnim i izvršnim predmetima je, u okviru projekta kojeg provodi Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH (VSTV) kao regulator pravosuđa u BiH, omogućeno online pristupanje spisima predmeta sve do arhiviranja uz posjedovanje JPK (jedinstveni pristupni kod) koda koji se svakoj stranci u postupku dodijeli na osnovu postavljenog zahtjeva. Povodom upotrebe digitalnih alata u radu domaćih sudova, ovim putem naglašavamo da je jedino VSTV nadležan donositi provedbene odluke po ovom pitanju, a u okviru načina komunikacije koje konkretni procesni zakon dopušta", pojasnili su.

Na kraju, iz Suda Bosne i Hercegovine su istakli kako su pokrenute određene inicijative, i u saradnji sa EU, kako bi se građanima olakšao pristup Sudu Bosne i Hercegovine.

"U tom smislu Sud BiH nije ovlašten samostalno implementirati izmjene načina komunikacije, već samo na osnovu odluka i uputstava VSTV-a može uvesti nove metode koji se odnose na ovu tematiku. Sud Bosne i Hercegovine u narednom periodu namjerava u saradnji sa nadležnim insitucijama pokrenuti određene inicijative u ovom segmentu, kao bi se građanima olakšao pristup Sudu, ali je sada rano za davanje detaljnih informacija budući da se radi idejnoj fazi projekata", zaključili su za Klix.ba iz Suda BiH.