Evropski parlament preporučit će novu starategiju proširenja EU: Države ka članstvu idu zaslugama
Tokom debate, Picula je naglasio da u situaciji ruske invazije na Ukrajinu, proširenje mora dobiti novi zamah, biti predvidljivo i uvjerljivo, a da se svaka država kanidatkinja za članstvo mora ocjenjivati prema napretku koji napravi u reformama, posebno kada je riječ o vladavina prava i pravosuđu, koje mora biti isto kao ono u EU.
Budući da je poznato kako Srbija ne želi da bude dio zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU već želi ostati "nesvrstana" te da ne gleda pozitivno ka Evropskom parlamentu koji je preporučio da Vijeće unaprijedi pristupne pregovore sa Srbijom samo ako se zemlja uskladi sa vanjskom politikom EU o Rusiji, što uključuje i sankcije.
Evropski zastupnici su naveli da bi EU trebalo da preispita opravdanost finsnsijskih sredstava koja se daju Srbiji "kako bi se osiguralo da svi rashodi budu u potpunosti u skladu sa strateškim ciljevima i interesima EU".
U rezoluciji je naglašeno da bi liberalizaciju viznog režima Kosovu trebalo odobriti "bez odlaganja".
Što se tiče dijaloga Beograda i Prištine, poslanici su pozvali institucije EU da "pojačaju konstruktivan angažman EU sa vlastima i Srbije i Kosova".
Picula je rekao i da bi u pregovorima o zatvaranju poglavlja odluke trebalo donositi kvalifikovanom većinom članica EU, dok bi za konačan završetak pristupne procedure sve članice bloka morale da se postignu jednoglasnu odluku.
On je dodao da je važno da se fondovi EU otvaraju za države kandidatkinje za članstvo čim one ispune uslove za neka poglavlja, a ne da su ta sredstva dostupna tek kada postanu punopravni članovi.
Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji ocenio je da je EU napredovala uvođenjem nove metodologije i klastera, zajednički povezanih poglavlja, ali je istakao da je za promovisanje proširenja kao geopolitičkog prioriteta, neophodno da postoji politička volja kako članica EU tako i zemalja koje pretendiraju za članstvo.
Pojedini europarlamentarci ocijenili su da pristupni pregovori sa Srbijom treba da napreduju samo ako se zta država bude pridržavala sankcija EU protiv Rusije i ostvari značajan napredak u reformama.
Rezolucija odražava "novi zamah za proširenje EU", jer poziva Vijeće i Komisiju da "unaprijede politiku proširenja EU kao jedini najefikasniji instrument EU za osiguranje mira, prosperiteta i temeljnih vrijednosti na evropskom kontinentu".
Uzimajući u obzir prethodne nedostatke politike proširenja EU na Zapadnom Balkanu, rezolucija preporučuje EU usvojanje jasnog pristupa zasnovnog na zaslugama kako bi ispunila svoja obećanja prema partnerima i mehanizam koji bi spriječio države članice da koriste pregovarački proces sa zemljama kandidatima kao priliku za rješavanje bilateralnih sporova.
Rezolucija preporučuje da se prepozna važnost međuvladinih foruma kao što je Berlinski proces, ali i da se "izrazi snažna rezerva u vezi sa bilo kojom inicijativom regionalne ekonomske saradnje koja ne obuhvata svih šest zemalja Zapadnog Balkana i nije zasnovana na pravilima EU, kao što je Otvoreni Balkan".
U rezoluciji se dalje navodi važnost početka pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom i poziva se na podršku Bosni i Hercegovini u ispunjavanju 14 ključnih zahtjeva koje je državi zacrtalo Evropsko vijeće u junu 2022. godine, što bi zemlji omogućilo da dobije status kandidata.
Dok je naša reprezentacija igrala, Europski parlament je upravo s 502 glasa potvrdio moje preporuke o Novoj strategiji proširenja 🇪🇺! ✅
— Tonino Picula (@TPicula) November 23, 2022
Želimo transparentan i ubrzani proces proširenja za one koji to zaslužuju te ukidanje fondova za one režime koji ne podržavaju 🇪🇺 vrijednosti. pic.twitter.com/iPCbTJJ0yA