Evropski sud zatražio od Vijeća ministara da se izjasni da li je agenticama BiH istekao mandat
Prethodno su agentice Bosne i Hercegovine pri Evropskom sudu za ljudska prava, Monika Mijić i Jelena Cvijetić, samostalno, bez odobrenja Vijeća ministara, uputile žalbu ovom Sudu na presudu u predmetu "Kovačević protiv BiH".
Kako saznaje Istraga.ba pismo iz Strazbura prošle je sedmice stiglo na adresu agentice Monike Mijić koja je odbila o svemu obavijestiti resornog ministra za ljudska prava i izbjeglice Sevlida Hurtića.
Po informacijama Klix.ba portala zahtjev Suda je oslovljen na Vijeće ministara kao kolektiv, a ne predsjedavajuću Borjanu Krišto ili nekog od ministara.
Hurtić je za Klix.ba potvrdio da je Evropski sud uputio zahtjev vlastima BiH.
"To agentice nisu ni meni dostavile, ne znam da li su dostavile predsjedavajućoj Borjani Krišto. Ja sam insistirao jučer na Odboru za unutrašnju politiku da to mora ići danas na Vijeće ministara i da mi donesemo tu odluku", rekao je Hurtić.
Dodao je da će Kolegij odlučiti da li će to ići danas na Vijeće ministara.
"Mi moramo do 31. oktobra donijeti tu odluku", kazao je Hurtić.
Hurtić je kazao da je uputio dopis agenticama da će ih prijaviti u slučaju da dokument Suda ne pošalju na Vijeće ministara.
"Da se upoznamo s time. kakva će biti odluka, to mene ne interesuje. Ja želim da se upoznamo s tom odlukom. Onda da Vijeće ministara donese odluku imaju li ili nemaju", rekao je Hurtić.
Vijeće ministara će se na zahtjev ministra Hurtića na današnjoj sjednici koja počinje u 14:00 sati očitovati o zahtjevu Suda u Strazburu. Da bi odluka bila donesena, za nju mora glasati predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, zamjenik predsjedavajućeg Staša Košarac te drugi zamjenik Zukan Helez.
Izjašnjenje o mandatu Monike Mijić i Jelene Cvijetić Sud iz Strazbura je zatražio nakon što je sam aplikant Slaven Kovačević u svom dopisu Sudu konstatovao da agentice nisu u mandatu, jer im je dva puta produžavan vd. mandat koji maksimalno može trajati tri mjeseca.
U Zakonu o upravi Bosne i Hercegovine određeno je koliko dugo vršilac dužnosti može vršiti svoju funkciju, odnosno dva puta na period od tri mjeseca, ali ne duže.
"Vršilac dužnosti može biti imenovan na period koji ne može biti duži od tri mjeseca. Izuzetno, a radi sprečavanja nastanka štetnih posljedica za rad i funkcioniranje institucije, organ nadležan za imenovanje rukovodioca i zamjenika rukovodioca iz stava 1. ovog člana može donijeti rješenje o imenovanju vršioca dužnosti rukovodioca na još jedan period od tri mjeseca u naročito opravdanim slučajevima, kao što je slučaj kada postupak imenovanja rukovodioca i zamjenika rukovodiосa nije okončan i slično. Vršilac dužnosti ima sva prava, obaveze i ovlaštenja rukovodioca, odnosno zamjenika rukovodioca za vrijeme obavljanja te dužnosti", stoji u članu 55a Zakona o upravi BiH.
Podsjećamo, Vijeća Evropski sud za ljudska prava je, sa šest glasova za i jednim protiv, ocijenio da je Bosna i Hercegovina prekršila član 1. Protokola br. 12 (opća zabrana diksriminacije) Evropske konvencije o ljudskim pravima u pogledu Kovačevićeve nezastupljenosti u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvu BiH.
Sud je utvrdio da je trenutni politički sistem etničku zastupljenost učinio relevantnijom od političkih, ekonomskih, socijalnih, filozofskih i drugih razmatranja i na taj način pojačao etničke podjele u zemlji i narušio demokratski karakter izbora. Konstitutivni narodi, smatra Sud, očigledno uživaju privilegovan položaj u sadašnjem sistemu.
