S druge strane zakoni u našoj zemlji su u velikoj mjeri ili neusklađeni sa evropskom regulativom ili su pak usklađeni, ali se u praksi ne provode.
Ipak, u Ministarstvu zdravstva FBiH vjeruju da će se BiH uskoro pridružiti većini evropskih zemalja koje su zabranile pušenje na javnim mjestima i uvele novčane kazne za prekršioce.
"Federalno ministarstvo zdravstva je u saradnji sa Svjetskom bankom počelo izradu zakona o ograničenoj upotrebi duhana i duhanskih prerađevina i vjerujemo da bi se već iduće godine ovaj zakon mogao naći u parlamentarnoj proceduri", ističu u resornom ministarstvu.
Također, napominju da će novi zakon u potpunosti biti usklađen s Okvirnom konvencijom o kontroli duhana Svjetske zdravstvene organizacije. Prema trenutnoj zakonskoj regulativi u FBiH, pušenje je zabranjeno u odgojno-obrazovnim ustanovama, zdravstvenim i socijalnim ustanovama.
S druge strane Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske je 2004. godine donijelo set zakona među kojima su Zakon zabrane pušenja na javnim mjestima i u zatvorenim prostorijama, Zakon o zabrani prodaje duhana mlađima od 18 godina i Zakon o zabrani reklamiranja duhana preko sredstava javnog informisanja.
Iako su kazne za one koji krše Zakon o zabrani pušenja duhanskih proizvoda na javnom mjestu u ovom entitetu prilično visoke i dostižu čak 15.000 KM, mnogi puše na svim tim mjestima, a sankcija nema.
U Odjeljenju za inspekcijske poslove Administrativne službe grada Banja Luka potvrdili su da su zdravstveni inspektori tokom ove godine sproveli 147 inspekcijskih kontrola, a izdali su samo tri prekršajna naloga zbog kršenja odredaba Zakona o zabrani pušenja duhanskih proizvoda na javnim mjestima.
Ističu i da se zakon najčešće krši u ugostiteljskim objektima u kojima nema posebne prostorije za pušače.
Posljednje studije o stanju zdravlja odraslog stanovništva u našoj zemlji pokazuju da je pušenje vodeća bolest ovisnosti. Čak 44,1 posto odraslih su stalni pušači, a 12,7 posto djece i mladih su također ovisni o duhanu.
SIPA zbog trgovine narkoticima uhapsila Zdravka Šagolja, bivšeg komandanta HVO-a
