Banjalučki Elektrotehnički fakultet postoji 52 godine, na njemu je zvanje inžinjera steklo 2.500 studenata. Stotine je onih koji su diplomske radove iz najtežih predmeta odbranili desetkom. Još je više onih koji su nakon diplome otišli po svijetu i danas predaju ili rade na najvažnijim svjetskim univerzitetima ili naučnim centrima. Ali, jedino je Savić završio ovaj fakultet sa desetkama u svih 35 rubrika u indeksu.
"Nema velikih rezultata bez velikih odricanja. Moraš se opredijeliti i voljeti poziv koji si izabrao i da jedan dio života posvetiš studiranju. Moj prvobitni cilj nije ni bio da imam dobar prosjek. Bilo mi je bitno samo da položim ispite, a kasnije je to krenulo. Ali i u tome je bilo dosta studentske sreće. Na Elektrotehničkom fakultetu ocjena nije uvijek pokazatelj znanja - sve se svodi na to da naučite nešto, a ne da samo dobijete dobru ocjenu. Međutim, kako su godine odmicale trudio sam se održati taj prosjek, jer sam znao da će mi on otvoriti nove horizonte", rekao je Savić.
Savić je bio u ekipi banjalučkog ETF-a koja je na prošlogodišnjoj "Elektrijadi“ u Mađarskoj pomela konkurenciju. Sa Savićem u ekipi bili su Vedran Јovanović i Slobodan Milutinović. Osim pobjede u ekipnom djelu takmičenja u Balatonu, njih trojica zauzeli su prva tri mjesta i u pojedinačnom nadmetanju. Tom prilikom Elektrotehnički fakultet u Banjoj Luci imao je 259 bodova, dok je drugoplasirani Elektrotehnički fakultet iz Novog Sada osvojio 47 bodova.
"Svaki predmet ne služi samo da se položi, nego i da se iz njega izvuče nešto što bi moglo koristiti kasnije. Elektrotehnički fakultet je najorganizovaniji i najozbiljniji fakultet na Univerzitetu u Banjoj Luci. Mislim da je prebolio "dječije bolesti“, pogotovo u odnosu na fakultete "novijeg datuma". Međutim, i ETF ima određenih nedostataka. Iako je ove godine nabavljena nova oprema, mali je broj studenata i male su grupe u kojima se radi, pa manjka takmičarskog, zdravog rivaliteta. A moglo bi se možda više raditi i na organizovanju studentskih praksi", istakao je Savić.
Da ovaj uspjeh nije slučajan svjedoče i njegovi sjajni rezultati koje je ostvario kao učenik u osnovnoj školi i gimnaziji. U devetom razredu je postao republički prvak iz srpskog jezika, a godinu kasnije regionalni prvak iz matematike. Uspjeh iz matematike je ponovio i u trećem razredu gimnazije, zbog čega je pozvan i u olimpijsku reprezentaciju BiH. Nanizali su se i drugi uspjesi, pa je u prvom razredu gimnazije postao i regionalni prvak iz fizike, a zatim pobijedio i u kvizu znanja u školskom centru. Savić se prijavio za master studije preko Erazmus mundus programa koji finansira Evropska unija i preliminarno je primljen na studije koje organizuju fakulteti u Norveškoj i u Njemačkoj.
"Studenti moraju shvatiti da ovo nije toliko zatvorena sredina i da nije tačno da ne može nigdje da se ode. Ljudi u inozemstvu ipak znaju kakva je škola ovdje, da smo dosta temeljni u teoretskim znanjima i da tu imamo prednost nad njihovim studentima, mada nam fali praktična primjena tih znanja. Mislim da mlad čovjek treba vidjeti i upoznati svijet i iz druge perspektive. Kod nas inžinjeri nemaju kontakt sa vrhunskom tehnologijom, kao što imaju u inozemstvu. A kasnije, naravno, imam želju da se vratim", rekao je Savić.