Početak snimanje dokumentarca planiran je za kraj septembra, a njegovo premijerno prikazivanje trebalo bi biti upriličeno 31. maja naredne godine u Australiji, odnosno za Dan bijelih traka. To je datum kada je zvanično počeo progon nesrpskog stanovništva na tim prostorima i kada su Bošnjaci i Hrvati svoje kuće morali obilježiti bijelim čaršafima, a na rukama nositi bijele trake.
Početkom augusta naredne godine film će biti prikazan i u Sarajevu, kao i u drugim gradovima, odnosno širom svijeta gdje bude postojao interes za njega.
Autor Huseinović je na konferenciji za medije kazao da će kroz ovaj film biti ispričana i zauvijek dokumentovana istina o genocidu nad Bošnjacima Prijedora i na prostoru doline rijeke Sane.
Dokumentarac će finansirati dijaspora
"Film će sadržavati do sada neke nepoznate činjenice, bavit će se analizom suđenja za ratne zločine u Hagu, za šta je poznato da je na tom Tribunalu do sada izrečen najveći broj presuda za zločine u Prijedoru. Došli smo do nekih stravičnih saznanja koji će biti ispričani kroz film", kazao je Huseinović.Autor će se osvrnuti, kako je kazao, i na strašnu nepravdu koja i dalje prati porodice žrtava. Danas je i godišnjica ubistva blizu 200 Prijedorčana na Korićanskim stijenama, o čemu će biti govora u dokumentarcu.
"Sam podatak da je Darko Mrđa, pripadnik zloglasnog interventnog voda Stanice javne bezbjednosti Prijedor, osuđen na svega 17 godina, što znači da je za svakog ubijenog na Korićanskim stijenama dobio oko mjesec zatvora, dovoljno govori kolika je količina nepravde i danas prisutna. O samom genocidu u Prijedoru je napravljeno do sada nekoliko dokumentaraca i ja poštujem sve što je urađeno, ali ovaj film će i po tome biti drugačiji. Drugi dio filma će se baviti događajima iz 1995. godine. Poznato je da je tokom operacije Sana '95., a nakon oslobađanja Sanskog Mosta, bosanska vojska zaustavljena svega nekoliko kilometara pred Prijedorom i u ovom filmu će preživjeli članovi porodica pripadnika 5. i 7. korpusa pričati o tom najtežem trenutku svog života. Njima je to najteže palo, jer su tada zaustavljeni nadomak mjesta gdje su im ubijeni najmiliji. Mjesta na kojima je tada zaustavljena Armija BiH su rodna mjesta današnje srpske politike koja radi na rušenju BiH", dodao je Huseinović.
Snimanje dokumentarca će finansirati bh. dijaspora u Australiji. Senada Telalović-Softić, predsjednica Vijeća bh. organizacija u Australiji, kazala je danas novinarima u Sarajevu da je bh. dijaspora u toj zemlji jako fokusirana na BiH, bez obzira na udaljenost.
"Bila sam vrlo tužna kada sam saznala da vlasti ove zemlje nemaju sluha da odrede finansije za snimanje ovako važnih filmova. Više smo upoznati sa dešavanjima iz Drugog svjetskog rata, nego sa ovim posljednjim. Tako da, okupila sam naše ljude u Australiji, pogotovo Prijedorčane, preživjele iz Omarske, Trnopolja, Manjače... odlučili smo da finansiramo film i jedina želja nam je bila da 31. maja bude prikazan u Australiji. To je naš mali doprinos očuvanju i širenju istine. Ono što nije zabilježeno u knjigama i na filmskoj traci to nestaje i zaboravlja se", kazala je Softić-Telalović i pozvala i ostalu bh. dijasporu da podrži ovakve projekte.
Što se ne zabilježi to se zaboravi
Avdo Hebib, predsjednik Udruženja Patriotska liga i Matice iseljenika BiH kao i do sada, i ovog puta će biti blizak saradnik Huseinoviću na ovom dokumentarcu. Kako je sam autor rekao, Hebib mu je uvijek bio velika podrška u ovim projektima, a i jedan je od najboljih proznavalaca onoga što se dešavalo u BiH, pa i u Prijedoru.
Govoreći o ovom projektu Hebib je istaknuo doprinos Bošnjaka koji žive u Australiji i njihovu organiziranost i angažman.
"Svjesni ste da ovu tragediju koju je doživio bošnjački narod nemamo snimljenu na traci, nemamo zabilježenu veličinu te tragedije. Pod pritiskom međunarodne zajednice djeca u školama ne uče o toj tragediji sada i ako to ne zabilježimo sve će otići u zaborav. Zato je značajno bilježenje filmskom kamerom. Rudnici u Prijedoru su još uvijek puni bošnjačkih kostiju, načelnik Prijedora Marko Pavić još uvijek ne dozvoljava dostojanstveno obilježavanje stradanja, još uvijek se nastavlja progon našeg naroda u tom dijelu Krajine", kazao je između ostalog Hebib.
Snimanje filma tek treba početi, o tome da li će prijedorske vlasti imati razumijevanja za njega i da li će ekipi biti dozvoljeno snimanje na određenim lokacijama ostaje da se vidi. Film će govoriti i o mogućnosti povratka Bošnjaka i Hrvata, kao i samom njihovom opstanku na tim prostorima.
Ono što je zanimljivo je i to da će u filmu najvjerovatnije govoriti i ratni zločinci koji su odležali zatvorske kazne zbog počinjenih zlodjela u Prijedoru. Huseinović kaže da se to prije svega odnosi na Duška Tadića s kojim je stupio u kontakt preko posrednika i na Miroslava Kvočku.
