Finansijsko-informatička agencija FBiH: To koga mi zapošljavamo nije javna informacija
Krajem maja u Finansijsko-informatičkoj agenciji FBiH (FIA) bila je zaposlena ukupno 121 osoba, od čega je 118 imalo ugovor na neodređeno, dok su tri osobe obavljale pripravnički i imale ugovor na određeno vrijeme.
FIA je osnovana 2011. godine spajanjem Agencije za finansijske, informatičke i posredničke usluge čije je sjedište u Sarajevu i Agencije za pružanje finansijskih, informatičkih i posredničkih usluga čije je sjedište u Mostaru.
Proces registracije FIA-e trajao je sve do 2014. godine, a tek je Vlada FBiH na sjednici održanoj 13. maja 2016. godine donijela Odluku o naknadama za usluge FIA-e, čime je i u potpunosti otkočen rad ove agencije.
Desetine hiljada kompanija iz FBiH svoje godišnje, polugodišnje, konsolidovane i revizorske izvještaje predaju FIA-i. Za prijem, kontrolu i ovjeru ovih izvještaja plaća se naknada od 70 KM, odnosno 90 KM. Pored toga, agencija vrši prodaju federalnih taksi i mjenica te verifikaciju stare devizne štednje u FBiH.
Klix.ba se obratio FIA-i zahtjevom za dostavljanje podataka o osobama koje su u ovu javnu instituciji zaposlene u proteklih 18 mjeseci, njihovim kvalifikacijama i pozicijama na koje su zaposlene.
Naime, postoje osnovane sumnje da je u FIA-i u posljednje vrijeme zaposleno više osoba koje su bliske vladajućim strukturama.
No, FIA je odbila ovaj zahtjev za pristup informacijama uz obrazloženje da bi objavljivanje imena povrijedilo odredbe Zakona o zaštiti ličnih podataka koji propisuje da se lični podaci (ime i prezime) mogu dati samo uz odobrenje nosilaca podataka.
Iz FIA-e dalje navode da tražena informacija nije informacija od javnog interesa i može izazvati značajnu štetu u smislu člana 6. stav 1. tačka d. Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH.
Zaštitu ličnih podataka u 2015. godini obilježila је zloupotreba ovog prava od javnih organa, navodi se u godišnjem izvještaju Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH.
"Pojava je da se javni organi proizvoljno pozivaju пa zaštitu ličnih podataka i odbijaju zahtjeve za pristup informacijama. Primjeri za ovo su odbijanje davanja podataka o naknadama članova Upravnog odbora Agencije za osiguranje depozita BiH te odbijanje Visokog sudskog i tužilačkog vijećа da odobri pristup imovinskim kartonа tužilаса", navodi se u izvještaju Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH.